Povodom informacije kako je prema nekim podacima NK Osijek ove godine ušao u svoju sedamdesetu godinu postojanja, zamolili smo kroničara sporta u Osijeku, gospodina Dragu Keržea, da nam na ovu temu dostavi detaljan odgovor vezan uz povijest kluba.
[blockquote]Poštovani, šaljem precizan odgovor na dvojbe, za koje
ne znam otkud su se pojavile i tko ih je inicirao, jer sam I
OSNUTAK našeg voljenog kluba detaljno istražio, te objavio u
knjizi “Naprijed naši bijelo-plavi”. Smatrao sam, da će
samim tim biti otklonjena sva NEZNANJA pogotovo jer je i
naša Kohorta, prigodom promocije iste knjige, s olakšanjem
protumačila – rađanje BIBLIJE NK OSIJEK!
Budući da netko pokušava proturiti sumnje u vjerodostojnih
podataka, TRAŽIM da se na internetskoj stranici
“bijelo-plavi.com”, gdje se također pokušava otvoriti bezumna
polemika, objavi ovaj moj autorski tekst:
– Što se tiče sporne godine osnutka današnjeg NK Osijek
(1945. ili ‘47.), uz povijesnu logiku, legislativa je
ovdje od velike pomoći jer pruža konkretan dokaz. Naime, u novom
Zakonu o udrugama eksplicitno je navedeno ono što se implicitno
(po uzoru na trgovačka društva) u proteklih četvrt stoljeća
primjenjivalo na području udruga (odnosno prethodnih “udruga
građana”) kao modernim ekvivalentima “društvenih organizacija” iz
doba socijalizma, a što je posljedica primjene komparativnog
(međunarodnog) prava u području civilnog društva. To je
regulirano glavom VI. STATUSNE PROMJENE, gdje su opisane promjene
koje se navode kao pripajanje, spajanje i podjela udruge. S
obzirom da je u našem slučaju sporna pravna posljedica spajanja
udruga (odnosno tadašnjih srodnih oblika organiziranog djelovanja
sportskih organizacija), članak 40. Zakona navodi:
“(1) spajanje je osnivanje nove udruge na koju prelazi ukupna
imovina dvije ili više udruga koje se spajaju… (3) Spajanjem
prestaju postojati udruge koje su se spojile, a novonastala
udruga smatra se novom udrugom na koju se odgovarajuće
primjenjuju odredbe ovog Zakona o registraciji udruge.”
Ova formulacija potvrđuje da je, pravno gledajući,
spajanjem Slavonije i Bratstva 1947. g. nastao novi pravni
subjekt, Fiskulturno društvo Proleter, što ne utječe na
tezu da se, tradicionalno gledajući, korijeni Proletera nalaze u
nekadašnjem Udarniku, osnovanom 1945. g., a u širem povijesnom
kontekstu, nije pogrešno niti ustvrditi da je najugledniji
osječki nogometni klub između dva svjetska rata, Slavija, također
u određenom smislu bio preteča nositelja kvalitete osječkog
nogometnog sporta nakon Drugog svjetskog rata, a to je, dakako,
Proleter (potom Slavonija i Osijek).
Povijesni izvori koji smještaju osnutak Proletera u 1945.
g. preuzimaju podatak iz vremena bivše SFRJ, kada je (politička)
intencija bila da NK Osijek bilježi što duže postojanje,
a nije bila zanemariva niti učestala pojava da se osnutak svih
društveno-političkih i inih organizacija smjesti upravo u 1945.
godinu, kao prijelomnu u nastanku nove države i poretka, zbog
uspostave novog režima kao posljedice završetka Drugog svjetskog
rata. Stoga se u vremenima totalitarnog ustroja
definirani početak nastanka današnjeg NK Osijek (1945. g.)
jednostavno prenosio i prepisivao bez ikakve želje (a pogotovo
političke volje) za preispitivanjem i eventualnim redefiniranjem
nekih, revolucijom utvrđenih, “povijesnih istina”.
Vremenski odmak i sagledavanje povijesnih događaja iz puno
slobodnije perspektive, koristeći pravnu logiku i njene
legislativne institute, bacio je nešto drugačiju, odnosno
modificiranu sliku o trenutku stvarnog “rođenja” Nogometnog kluba
Osijek, pri tome, naravno, ne zabranjujući ikome drugačije
mišljenje i poglede, utemeljene na, nadam se, relevantnim
argumentima i dokazima.
Što se tiče uglednog povjesničara Stjepana
Sršana, čije visoke domete u povijesnim istraživanjima
iz različitih društvenih područja nije moguće zanemariti, bilo bi
mi itekako zanimljivo (a pogotovo korisno!) pronaći iole
kompleksnije historiografsko ili publicističko štivo iz područja
sporta od dotičnog autora, jer se on sportom, uostalom kao i
drugi slavonski povjesničari, jako površno bavio, zbog čega
bilježimo kronični nedostatak sportske literature u
Slavoniji i Baranji iz 20. stoljeća. U tom smislu, za
dodatnu edukaciju iz povijesti nogometa na tlu Slavonije i
Baranje, a posebice današnje Osječko-baranjske županije,
preporučam “Kuću osječko-baranjskog nogometa”, izdanu 2005. g.
koja na minuciozan i sveobuhvatan način opisuje razvoj
organiziranog nogometa na navedenom području. Ovaj dugoročno
stvarani uradak svojim istraživačko-spisateljskim pristupom kao i
posljedičnim dosezima u iznošenju na vidjelo brojnih nepoznatih
podataka o izgradnji i razvoju nogometa i njegovim povijesnim
akterima na našem području, može poslužiti kao svojevrsni putokaz
i primjer i drugim nogometnim zaljubljenicima u ulogama
publicista i historiografa na putu za otkrivanjem “istine” o
nedovoljno istraženim dijelovima i zabludama iz njegove
prošlosti.
Dragutin Kerže, novinar i publicist[/blockquote]
