Osim toga što topola i vrba same po sebi imaju nizak alergeni potencijal, u ovom slučaju uopće nije riječ o peludi, već o sjemenkama donesenim iz obližnjih šuma s baranjske strane
Sjeme topole još je uvijek moguće pronaći na ulicama Osijeka, i to poglavito u blizini šuma.
Tako je gomila sitnih bijelih nakupina bila prisutna i na utakmici između NK Osijeka i NK Istre 1961 koja se odigrala prije deset dana, pa pretpostavljamo kako će isto biti i na susretu u subotu između NK Osijeka i NK Lokomotive s obzirom na blizinu Opus Arene i obližnjih šuma.
Međutim, širenje sjemena topole, kao i vrbe, za ovo je doba godine sasvim uobičajeno budući da je riječ o autohtonim vrstama biljaka koje su izrazito prilagođene našem podneblju i cvjetaju u proljeće.
”Naš se grad nalazi u porječju Drave, što znači da je okružen šumama vrba i topola koje ovdje prirodno pridolaze. Na ovom našem aluvijalnom području pod upravom Hrvatskih šuma d.o.o. osječke Podružnice dominiraju šume vrba (cca 4430 ha), šume domaćih topola (cca 763 ha) te šume tzv. euroameričkih topola (laički naziv kanadske topole). I topole i vrbe dvodomne su biljke, što podrazumijeva to da se na jednoj jedinki nalaze muški, a na drugoj ženski cvjetovi”, ističe za SiB.hr mr. sc. Dalibor Tonc, dipl. ing. šum. i predsjednik Ogranka Osijek Hrvatskog šumarskog društva.
Ipak, s obzirom na nesvakidašnje visoke temperature, ove su sezone navedene biljke nešto ranije procvjetale pa se, stoga, njihovo sjeme već sada širi. Pod normalnim okolnostima, topola cvjeta tek u ožujku i uvijek prije listanja, dok je s vrbom to slučaj u ožujku i travnju.
Plod i sjemenke bijele vrbe; FOTO: Čedomil Šilić
”Topole se oprašuju vjetrom, a vrbe oprašuju kukci. Ono je što je opet zajedničko ovim dvjema vrstama to da se njihove sjemenke rasprostiru vjetrom. Zbog toga ih nazivamo i pionirskim vrstama jer lako osvajaju novi teren. Sjeme je topola i vrba lagano i sitno (0,9 – 2 mm) te je kod obje vrste obavijeno svilenkastim dlačicama koje podsjećaju na pamuk, a koje nazivamo kunadrom”, nastavlja Tonc.
S obzirom na njezinu trenutnu visoku koncentraciju u zraku, mnogi kunadru, odnosno sjeme spomenutih biljaka povezuju s peludi koja može biti opasna za alergičare. Međutim, osim toga što topola i vrba same po sebi imaju nizak alergeni potencijal, u ovom slučaju uopće nije riječ o peludi, već o sjemenkama donesenim iz obližnjih šuma s baranjske strane.
Plod crne topole prije raspucavanja; FOTO: Čedomil Šilić
”Na njima nikada nije bila pelud – ona je ponajprije prah i nalazi se na muškim, dok je ovdje riječ o ženskim biljkama, odnosno sjemenkama prekrivenim bijelim dlačicama koje služe isključivo njihovu rasprostranjivanju. Sjemenke pomoću njih odlaze što dalje od matične biljke i pronalaze prostor na kojemu će klijati”, objašnjava prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, dipl. ing. šum. s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.
Sjeme vrbe i topole, stoga, eventualno može predstavljati vizualni, no nikako zdravstveni problem. Srećom, razdoblje njegova širenja po gradu još će, tvrdi Idžojtić, kratko trajati, dok se osobe alergične na pelud navedenih biljaka trebaju konzultirati sa svojim liječnikom koji će ih usmjeriti prema odgovarajućim metodama prevencije.