Broj povratnika je relativno mali. U pitanju su uglavnom ljudi koji su prekvalificirani za one poslove koje rade vani, kaže profesor Pavić
Posljednjih desetak godina slavonski kolodvori uglavnom su bili
rezervirani za tužne životne priče. Mladi Slavonci masovno su
odlazili u zapadne zemlje kako pronašli svoje mjesto pod suncem i
osigurali kakav-takav zalog za budućnost. No, postoje i oni koji
su se iz raznoraznih razloga vratili u domovinu.
Upravo je to Brankova priča, piše HRT. U Irsku je otišao prije 20, a vratio se
prije 10 godina, u vrijeme prvog velikog vala iseljavanja. Ovaj
komercijalist radio je u restoranima i postao kuhar. Uskoro
otvara svoj restoran.
“Naučio sam jezike, naučio sam dosta nekih drugih recepata i
mislim da je sad vrijeme da primijenim to malo na naše područje
ovdje”, rekao je Branko Grozdanić iz Osijeka.
Hrvati koji su se vratili kažu kako se, kad je kultura rada u
pitanju, Hrvatska ne može mjeriti sa Zapadom.
“Odnos prema radniku, napredak u poslu, što je mislim najbitnije.
Vi danas možete početi kao perač posuđa, a za dvije godine
završiti kao menadžer. Jednostavno je tako i oni cijene rad”,
naglašava Igor Vukadinović iz
Osijeka.
Zen je u Irsku otputovao zbog ljubavi, no nakon šest mjeseci je
pukla ljubav i prema djevojci i prema Irskoj. Najviše su ga
mučile kulturne razlike i loše vrijeme.
“Start je tamo dosta težak, prije svega zbog nekretnina, skupi su
najmovi. Vjerojatno vam prvi posao neće donijeti neku bajnu
lovu”, govori Zen Špehar iz Osijeka.
Istraživanja pokazuju kako se Hrvati iseljenici u domovinu u
velikoj većini slučajeva ne namjeravaju vratiti. Oni koji to ne
isključuju, žele to ako su zadovoljeni brojni uvjeti. “Svatko
mora u životu odvagnuti što mu je važnije”, kaže Igor.
“Mi živimo u savršenoj poziciji. Po vremenu, hrani, kvaliteti
života, po svemu”, naglašava Igor u razgovoru za HRT.
Nažalost, ovakvih priča nema mnogo. “Broj povratnika je relativno
mali. U pitanju su uglavnom ljudi koji su prekvalificirani za one
poslove koje rade vani. Ima i onih uspješnih priča, dakle ljudi
nauče nešto, steknu neki novac pa sve vrate ovdje”, govori
izv.prof.dr.sc. Željko Pavić, s Katedre za
sociologiju, FFOS-a.