Predstavljeni su rezultati Istraživanja o bacanju hrane u školskim praktikumima i digitalna brošura školskog projekta "Ne bacaj hranu!"
Nastavnici iz osječkih osnovnih i srednjih škola sudjelovali su u
povodu obilježavanja Dana planeta Zemlja, 22. travnja
2022. godine na VIRTUS stručnom skupu
“Recikliranje hrane – Čuvajmo Zemlju, hrana nije smeće” u
Regionalnom centru kompetentnosti Ugostiteljsko-turistička škola.
Tema je bila aktualna – bacanje hrane, ne samo
kao globalni problem nego i problem s kojim se susrećemo
svakodnevno te su predavači u svojim izlaganjima osim
detektiranja uzroka problema dali i smjernice kako ga rješavati.
Kad bacimo hranu, ne bacamo samo novac.
Voditeljica Ekoškole u RCK
Ugostiteljsko-turističkoj školi Osijek, knjižničarka
Ksenija Kesegi Krstin govorila je o primjerima
dobre prakse koje provodi s učenicima u području zaštite okoliša
i održivog razvoja već 17 godina, koliko traje status
Ekoškole.
O načinima organiziranja nastave u području održivog razvoja koji
se u kurikulumu vodi kao međupredmetna tema. Kako proizvodnja
hrane, ali i posljedice njezina bacanja utječu na okoliš u
predavanju je objasnila predsjednica Centra za prevenciju otpada
od hrane – CEPOH dr. sc. Branka Ilakovac.
“Sve ono što je potrebno u proizvodnji hrane – voda, tlo,
energija, ljudski rad i vrijeme – sve će to propasti kada hranu
bacimo. Sve se to mora zbrajati i razmišljati o tome te zbog toga
ne smijemo dopustiti bacanje hrane u današnje vrijeme. To je
naglasak u ovom desetljeću jer se nalazimo u desetljeću nebacanja
hrane. Do 2030. godine Ujedinjeni narodi, Europska komisija i
Hrvatska kao članica Europske unije prihvatili su cilj –
prepoloviti otpad od hrane na razini prodaje i
potrošnje”, rekla je predsjednica CEPOH-a B. Ilakovac.
Hrvatska kućanstva najveći su proizvođač otpada
od hrane, o tome govori podatak da 76 posto hrane iz naših domova
završi u smeću. Kako je živjeti samoodrživo na samoodrživom
imanju, ispričao je vlasnik takvog imanja
Obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva Čudesna šuma
Mario Romulić.
“Pokušavamo živjeti nekakvim normama koje se dotiču ovih tema,
biti reciklirano imanje, da imamo što manje otpada i biti
održivi. Kako je počela pandemija, pokušali smo s tim načinom
samoodrživog života i mogu reći da nam to uspijeva da doslovce
budemo zero waste gospodarstvo. Kada pogledaš što i kako činimo
Zemlji, da ju uništavamo svaki dan, mislim da je ovako nešto jako
bitno – recikliranje hrane i svega ostalog”, kaže Romulić.
Da je moguće smanjiti otpad od hrane u hotelu, predstavila je
voditeljica marketinga i prodaje Hotela Osijek Sandra
Čolić koja je naglasila kako su za čak 11 posto smanjili
količinu otpada od hrane nakon mjera što su ih uveli kao
posljedicu istraživanja koje su provodili u hotelu.
U RCK Ugostiteljsko-turističke škola Osijek početkom godine
također je provedeno istraživanje o bacanju hrane u školskim
praktikumima kuharstva i slastičarstva, u sklopu horizontalnih
načela EU projekta VIRTUS. Rezultate je predstavila osoba za
vidljivost, komunikacije i horizontalne aktivnosti RCK VIRTUS
Ivana Draganić, koja je provela istraživanje u suradnji s
nastavnicima struke.
Na razini školske godine 1.214 kilograma hrane završi u smeću,
najviše u pripremi 67 posto, u skladištenju 3,6 posto, a otpad s
tanjura čini gotovo trećinu bačene hrane.
A kako smanjiti te količine predstavljaući digitalnu brošuru
školskog projekta “Ne bacaj hranu”, objasnili su nastavnici
Danijela Josipović i Ivan Kelava koji su u sklopu edukacije
“Recikliranje hrane” početkom godine učenicima završnih razreda
održali dva ciklusa predavanja, a potom su nastavnici struke s
učenicima osmišljavali recepte od ostataka hrane, izrađujući nova
reciklirana jela.
Digitalna brošura, koju je uredila nastavnica Tajana Lubina kao i
edukativni filmovi postavljeni su na službenoj stranici
www.rck-utso.hr, sadrži podatke o bacanju hrane, savjete kako
utjecati na problem i smanjiti količine hrane koja završava u
smeću te recepte naših nastavnika i učenika. Stručni skup je bila
i prigoda da sudionici degustiraju jela od ostataka koje su
pripremali učenici 3. d razreda s nastavnikom kuharstva
Zdravkom Perkovićem.
“Od ostataka umaka bolonjez pripremili smo lazanje, a od ostataka
pasiranog krumpira flute, njoke i knedle. I dobili smo nova i
nutritivno vrijedna jela”, objasnio je nastavnik Perković.
Stručni skup održan je u sklopu horizontalnih načela projekta
VIRTUS – Uspostava infrastrukture regionalnih centara
kompetentnosti KK.09.1.3.01.0020 koji je sufinancirala Europska
unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.