Montaža namještaja, postavljanje laminata za stare, nemoćne i invalide bez naknade. Baš takav je bio njegov oglas tvrdi Petar Radić
Na Facebooku je nudio sitne popravke, stolarske usluge, montažu
namještaja, postavljanje laminata i slične usluge. Za osobe s
invaliditetom i starije ljude to je radio besplatno, rekao je za
RTL Direkt.
Ali čovjek nije znao da je hrvatska izuzetno uređena pravna
država i da takve sumnjive aktivnosti nadležnim institucijama ne
mogu proći neopaženo. Naime za takvu djelatnost trebao je imati
prijavljen obrt, a on ga nije imao pa mu se na oglas javio
nadležni inspektor. Pa je 41-godišnji vozač kamiona iz Osijeka
kažnjen s 1500 kuna zbog rada na crno.
Istražili smo gdje počinje rad na crno a gdje rad na bijelo.
Smijemo li pomoći susjedi sastaviti ormar, prošetati psa ili
popraviti automobil i hoćemo li biti kažnjeni ako nas nagradi sa
50, 100 ili 200 kuna.
Montaža namještaja, postavljanje laminata za stare, nemoćne i
invalide bez naknade. Baš takav je bio njegov oglas tvrdi
Petar Radić, koji je ovog popodneva sam svoj
majstor u svom osječkom domu. Majstorski zanat je u tom trenutku
pokušavao, tvrdi, iskoristiti u svrhu pomoći. Na njegov status
prošlog rujna ubrzo se javio zainteresirani – tržišni inspektor.
“Nazvao je inspektor, predstavio se kao inspektor, rekao da se
javlja oko oglasa za montažu namještaja mora doći napraviti
zapisnik zašto ja sastavljam namještam, ali ljudi ja to radim
volonterski”, rekao je Petar Radić.
Netom poslije, ovaj Osječanin je nepravomoćno kažnjen za pokušaj
rada u fušu, a kvaka je u tome što nema prijavljen obrt. 5500
kuna bila je kazna, a pošto se žalio, i to na vrijeme, treba
platiti 1500 kuna.
Valjda se ne smije pomoći ni invalidu ni starima ni nemoćnima. To
se sve naplaćuje. Da ova država hoće pomoći ljudima, ne bi morali
mi raditi sa strane”, kaže Radić.
I to je tek jedan u moru oglasa na društvenim mrežama gdje svatko
može ponuditi svoje usluge ili pronaći svog majstora – od usluga
gdje je naznačeno da je sve po PS-u ili pak onih u sivoj zoni.
Od usluga za dubinsko čišćenje namještaja ili tavana do popravka
automobila ili perilice rublja. Inspektori vrebaju online svijet
koji je u fokusu posebice tijekom pandemije koja je znatno
utjecala na gospodarstvo. Pitanje je gdje je granica?
Susjed u gužvi, radi po cijele dane, nema mu tko prošetati psa.
Uskačete u pomoć. Osim dobrosusjedskih odnosa dobijete i s
vremena na vrijeme za džeparac. E, pa drugi put s tim oprezno jer
Državni inspektorat sve nadzire.
Nadzori neregistriranog obavljanja djelatnosti trgovine kao i
neregistriranih pružanja usluga obavljaju se sukladno ovlastima
uključujući i nadzor oglašavanja kao i sklapanja takvih ugovora
sa potrošačima putem društvenih mreža.
Jednom, dva puta ili tri možda i prođe, ali ako vas uhvate da
učestalo nudite svoje usluge – umjesto klijenata dobit ćete
kaznu. Da sitni popravci mogu proći ispod njihova radara zna i
ovaj obrtnik.
“Smije li susjed susjedu popraviti kišobran? Pa ne bi baš smio,
nije po propisima. Ali se događa. Ja svojim susjedima iz zgrade i
najboljim prijateljima koji put popravim kišobran, a oni mi
ostave za kavu ili donosu čokoladu”, rekao je kišobranar Tomislav
Cerovački.
Kava i čokolada kod kuće može proći, ali u radionici gospodina
Tomislava sve prolazi kroz porezni sustav.
“Nama isto dolaze razne inspekcije i gledaju nas je l’ imamo sve
tehničke uvjete i mislim da bi na tržištu svi uvjeti bili jednaki
i da svi imamo jednake mogućnosti”, kaže Cerovečki.
Prema podacima Državnog inspektorata “ispod stola” najviše se
popravljaju automobili, frizure, perilice i namještaj.
“Susjed je rekao da će mi pomoći oko lustera, pa mi je to
naplatio pošteno. Rekao je besplatno, ali ja sam to morao
platiti”, rekao je Zagrepčanin Davor Kolenić.
“Imamo tako dobre susjede da nijedan drugome ništa ne
naplaćujemo. Popijemo kavu nakon toga. Volimo likere, pa to
popijemo. Eto, tako surađujemo”, rekla je Đurđa
Soža i Zagreba.
“Da vama susjed pomogne u vašem stanu, da vam popravi nešto od
kućanskih aparata, biste li vi to naplatili? Ponudio bih mu
definitivno nešto. Bi li čovjek prihvatio, ne znam. Vjerojatno bi
to riješili marendom”, rekao je Zagrepčanin Tomislav
Cvetojević.
To može, ali ako susjed pomaže i Tomislavu i još 10-orici susjeda
i svima njima to lijepo naplaćuje to ne može. Mora otvoriti svoj
obrt baš kao što mora napraviti i Petar, ako i dalje želi nuditi
svoje usluge.