''Ono što je zamjetno proteklih godina jest da kvaliteta kokaina koji dolazi u Europu je puno čišća'', kaže Petković
Kokain šmrču svi. Političari, novinari, liječnici, odvjetnici,
poduzetnici. Tim riječima započinje knjiga Hrvatska u kokainskom
ruletu smrti. Nova knjiga Vilima Cvoka i
Hajrudina Merdanovića, dvojice novinara 24 sata,
na 280 stranica otkriva tko kokain troši, kako on u Hrvatsku
stiže brodovima, avionima, u želucima mula, čak i poštom i DHLom.
Istraživanja pokazuju da je potrošnja u par godina skočila
za 300 posto, svima je jasno da to više nije droga za bogataše,
zvijezde i menadžere.
‘Zovi čovjeka pa da narežemo’, tako to otprilike izgleda vikendom
po stanovima kad se uz zabavu naručuje i kokain.
“U kombinaciji s kokainom vrlo često ide i alkohol. Ti mladi
to rade da se provedu i da nastane euforija, najčešće
te svoje seanse nazivaju turaže. Oni teturiraju, idu u visoku
turažu”, kaže Slavko Sakoman, stručnjak za
liječenje ovisnosti.
To je opći košmar
“A turaža na bijelom u doba korone može biti izvor zaraze. U
početku su svi fini pa svatko ima svoju slamku, ali u neko doba
noći kočnice popuste”, kaže Sakoman.
“Ako su još i pijani i našmrkani pa gdje će oni voditi računa o
tome je li to slamčica moja ili tvoja, lajna moja ili tvoja, je
l’ to duža lajna moja ili tvoja. To je opći košmar, jure u wc i
ne gledaju oni čija je slamka”, Sakoman.
Koronakriza može samo povećati proizvodnju kokaina jer i
poljoprivrednicima Južne Amerike pada zarada pa se okreću
plantažama koke. Kokain u Europu stiže iz Perua, Bolivije i
Kolumbije, jedna ruta vodi preko Afrike do Španjolske odakle
ulazi u Europu. Druga ruta je od Južne Amerike preko nizozemskih
luka odakle ide na ulicu. Avionski promet je stao pa sada više
ide brodovima ili dostavom direktno kupcu.
“Trend krijumčarenja kokaina je zahvatila globalizacija i
digitalizacija tako da je prisutno da ide krajnjim korisnicima
putem poštanskih ili kurirskih službi”, kaže
Željko Petković iz Ureda za suzbijanje
zlouporabe droga.
Puno čišća kvaliteta
Kilogram kokaina u Južnoj Americi košta tri do
pet tisuća eura, a kad dođe u Europu cijena mu raste na 50
tisuća eura.
U Hrvatskoj ga se na godinu pošmrče najmanje sto kila, a jedan
gram je od 500 do 700 kuna. Prema nekim procjenama tako kroz
napudrane nosnice prođe najmanje pet milijuna eura na godinu.
“Ono što je zamjetno proteklih godina jest da kvaliteta kokaina
koji dolazi u Europu je puno čišća. Zamjetno je i to da nije
došlo do nikakvog pada cijene, cijena je ostala”, kaže Petković.
Na ovom mjestu može se doznati što se potajno uzima u Zagrebu.
Analiza na pročistaču otpadnih voda pokazala je da je u
posljednjih četiri godine uporaba kokaina porasla za čak tristo
posto.
Kokain nije više elitna droga, sve ga je više na ulicama u
džepovima siromašnijih. U probleme ovisnosti uglavnom upadnu oni
bogati.
Droga u saborskim klupama?
“Ima ljudi koji ne mogu otići na posao, a da ujutro ne povuku
liniju. Jesu li to odvjetnici, liječnici,
softveraši, programeri ili inače poslovni ljudi u bilo kojem
sektoru. Treba im dva, tri dana oporavka, jer se ne spava”, kaže
Sakoman.
Brije se i među političarima, tjednik Expres uzeo je 2011. uzorke
u izbornim stožerima stranaka i pronašli su tragove droge. U
talijanskom parlamentu također su pronašli tragove kokaina, a
toga bi se moglo pronaći u našem Saboru. Bivša saborska
zastupnica Mirela Holy kaže – bijelo zalazi u
muški wc.
“Ako mislite da sam gledala kako netko ušmrkava, ne nije se
radilo o tome. Bilo je slučajeva kad su se kolege pojavljivali s
bijelom na nosu. Jedna od zgodnijih reakcija političara kad su
imali bijelo na nosu rekli su da su jeli krafne”, kazala je
Mirela Holy, bivša saborska zastupnica.
Policija je ove godine zaplijenila 35 kila kokaina, a lani u
istom razdoblju tek pet kilograma. Iako dileri padaju sa sve
većim količinama, ljubitelji kokaina ne očajavaju jer ga na
hrvatskim tacnama ima sve više.