Brojni su zagovaratelji aviotretmana komaraca čija je brojnost na području Osijeka i okolice gotovo pa alarmantna. No, postavlja se pitanje da li su takvi tretmani opravdani i u kojoj mjeri?
U Republici Hrvatskoj je primjena pesticida toplim ili
hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova nad naseljenim
područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima
zabranjena člankom 14. Pravilnika o načinu
provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
(Narodne novine br. 35/07). Unatoč tome postoje trajni pritisci
za ukidanje te odredbe pa čak i primjeri svjesnog kršenja.
Prema radu objavljenom u Zborniku radova obvezne Trajne edukacije
za izvoditelje obveztanih DDD mjera “Cjelovito (integralno)
suzbijanje komaraca” iz listopada 2011. godine od strane Mr. sc.
Nikole Benića, prim. dr. med. iz Zavoda za javno zdravstvo
“Dr. Andrija Štampar”, Zagreb suzbijanje komaraca iz zrakoplova u
interesu je proizvođača biocidnih pripravaka jer zahtijeva
korištenje znatnih količina insekticida. Velika područja
tretiranja i značajna angažirana financijska sredstva omogućuju
dobit izvoditelja mjera pa i oni u aviotretmanima vide svoj
poslovni interes. Suzbijanja komaraca iz zrakoplova je
svojevrsna “predstava” vidljiva svima na tretiranom
području pa kod građana stvara dojam da se poduzimaju
maksimalne moguće mjere za zaštitu od komaraca. Lokalne
samouprave u brizi za dobrobit svojih građana i zadovoljstvo
svojih birača na žalost su sklone trošenja značajnih proračunskih
sredstava bez odgovarajuće analize opravdanosti i ekonomičnosti
takvog troška pri čemu se samo deklarativno oslanjaju na savjete
kompetentnih stručnjaka ili ih uopće ne uvažavaju. Sve to nas ne
treba previše čuditi jer se slično događa i u drugim zemljama za
koje često govorimo da su naprednije od nas u racionalnom i
učinkovitom korištenju svojih resursa. Tako je pojava iznenadne i
neočekivane epidemije virusnog encefalitisa izazvanog virusom
Zapadnog Nila (VZN) na području New Yorka u kolovozu i rujnu
1999. godine rezultirala žurnim i paničnim mjerama suzbijanja
komaraca. Provedeno je adulticidno tretiranje iz zraka i sa
zemlje na velikim urbanim i ruralnim površinama. Iako su se
kratkoročni rezultati pokazali obećavajućim i uspješnim, širenje
bolesti među životinjama i pojava bolesti u ljudi nije
zaustavljena. Stoga je na temelju desetogodišnjeg iskustva u
borbi s novom bolesti koju prenose komarci u razvijenom svijetu u
službenom dokumentu br. 29 Uprave za zdravstvo i mentalnu
higijenu Grada New York-a od 21. lipnja 2009. godine koje u svezi
adulticidnih mjera navedena sljedeća preporuka:
“Ukoliko postoji prijetnja epidemije bolesti kodljudi te se tretiranje smatra neophodnim, može se pojaviti potreba provođenja ciljanihadulticidnih mjera (primjenom pesticida sa zemlje)”.
U tom kontekstu treba potražiti objektivan i nepristran odgovor
na pitanje opravdanosti primjene aviotretmana u suzbijanju
komaraca.
Osam razloga protiv primjene aviotretmana u suzbijanju
komaraca
U proljeće 2003. godine publicistica Rebecca Watson je na
internet stranicama Environmental Health Association of Nova
Scotia na temelju preporuka zdravstvenih vlasti zaključila kako
nema znanstvenog opravdanja aviotretmana u suzbijanju komaraca
radi zaustavljanja širenja virusa Zapadnog Nila. Znanstvena i
stručna analiza dovodi do zaključka da su aviotretmani najmanje
učinkovita metoda u suzbijanju komaraca, a moguće štetne
posljedice za zdravlje ljudi i očuvanje okoliša predstavljaju
ozbiljniji problem od onog kojeg su aviotretmani trebali
riješiti. Osam razloga zašto primjena biocida iz zrakoplova nije
rješenje problema virusa Zapadnog Nila možemo razmotriti kao
razloge protiv primjene aviotretmana u suzbijanju komaraca
općenito.
Najneučinkovitija metoda
Adulticidne tretmane stručnjaci i znanstvenici smatraju najmanje
učinkovitim u suzbijanju komaraca. Insekticidni aerosol djeluje
samo na komarce koje lete, a ne dopire do onih koji odmaraju
ispod lišća na raslinju. Ponavljani adulticidni tretmani nisu
uspjeli zaustaviti održavanje uzročnika u prirodnim žarištima
niti epidemije izazvane Dengue virusom. Neke vrste komaraca kao
što su vrste roda Culex legu se kontinuirano pa stoga jednokratno
suzbijanje krilatica ima kratkotrajni učinak te ga stalno treba
ponavljati, a bez trajnijeg rezultata.
Američki Center for Disease Control (CDC) u svojim službenim
preporukama koje se temelje na neovisnim dokumentima i dokazanim
podacima navodi brojne moguće komplikacije, ograničenja i rizike
adulticidnih tretmana među kojima se ističu sljedeći:
“Adulticidne tretmane protiv komaraca treba smatrati najmanje
poželjnom metodom suzbijanja i može ih se primijeniti samo u
slučaju svježih izolacija virusa i/ili dokaza o postojanju
bolesti. (Dokument 72: New York State West Nile Virus Response
Plan – Guidance Document).”
“Učinak adulticidnih tretmana je privremen (nekoliko
dana) ukoliko se tretmani ne ponavljaju”.
“Tretiranje iz zraka, primjena insekticida na velikim površinama
je neselektivan način primjene kemikalija (Dokument 71:
Epidemiology and Control of Vectorborne Diseases).”
Stradaju predatori komaraca, a komarci
preživljavaju
Ponavljani adulticidni tretmani mogu imati veći učinak na
smanjenje populacija predatora komaraca nego na same komarce. To
može dugoročno voditi povećanju brojnosti komaraca na tretiranom
području. Studija brojnosti komaraca vektora istočnog konjskog
encefalitisa Culiseta melanura na području države New York nakon
11 godina adulticidnog suzbijanja (1984. – 1994.) pokazala je da
se broj komaraca povećao 15 puta kroz promatrani period unatoč
kratkotrajnom smanjenju njihovog broja nakon svakog provedenog
adulticidnog tretmana. Istovremeno primjena insekticida slabi
imuni sustav ptica, sisavaca i ljudi koji postaju osjetljiviji na
infekcije, uključujući i infekcije antropozoonoza koje prenose
komarci pa se time povećava rizik epizootije (širenja bolesti u
životinjama rezervoarima uzročnika), a time i pojave pojedinačnih
slučajeva ili epidemija bolesti u ljudi.
Prema tome ustrajno suzbijanje komaraca adulticidnim tretmanima,
a posebice aviotretmanima, bez ostalih adekvatnih mjera
suzbijanja dovodi do povećanja populacije komaraca na nekom
području što doduše ide u prilog izvoditeljima takve
dezinsekcije, ali nikako ne ide u prilog građanima koji takvu
dezinsekciju plaćaju – svake godine sve više jer je problem sve
veći.
“Super komarci”, bolesniji komarci
Adulticidni tretmani djeluju kao čimbenik selekcije izloženih
populacija komaraca što dovodi do razmnožavanja otpornih jedinki
“super komaraca” koji toleriraju sve veće doze pesticida te na
kraju postaju rezistentni na pojedine biocidne preparate. Iz
nepoznatog razloga brojni komarci koje preživljavaju izloženost
pesticidima trpe oštećenja probavnog sustava i žlijezda
slinovnica i posljedično postaju većim potencijalom prijenosa
uzročnika.
Neposredni štetni učinci na zdravlje ljudi
Biocidni pripravci koji se koriste za adulticidne tretmane mogu
kod osjetljivih pojedinaca izazvati glavobolje, umor, proljev,
grčeve i poteškoće disanja. Najosjetljivije skupine uključuju
djecu, trudnice, kronične bolesnike, starije osobe,
imunosuprimirane bolesnike, dakle upravo one koje najviše želimo
štititi od bolesti koje prenose komarci. Sigurne i dozvoljene
doze pesticida ne uzimaju u obzir moguće sinergistično
(višestruko pojačano) djelovanje s brojnim štetnim supstancijama
prisutnim u okolišu što može dovesti do neočekivanih štetnih
učinaka na zdravlje ljudi i ne-ciljanih vrsta životinja.
Stoga u prilikama kada komarci nisu vektori bolesti, adulticidni
tretmani nemaju pozitivnih, ali imaju negativne učinke na
zdravlje ljudi. To tim više što za suzbijanje komaraca kao
molestanata na raspolaganju stoje druge, znatno učinkovitije
mjere.
Dugoročni štetni učinci na zdravlje ljudi
Osim neposrednih, odmah vidljivih, pesticidi koji se koriste za
adulticidne tretmane imaju i odložene učinke na zdravlje ljudi.
Dokazano je štetno djelovanje metabolita malationa na imuni
sustav sisavaca. Istraživanje poremećaja zdravlja poljoprivrednih
radnika u Indiji izloženih organofosfornim pesticidima pokazalo
je povećanu učestalost funkcionalnih oštećenja dišnog sustava.
Dugoročni efekti biocidnih pripravaka primijenjenih u
adulticidnim tretmanima u sinergiji s drugim kemikalijama u
okolišu praktički nisu ispitani, a postoje indicije o mogućem
djelovanju na razvoj malignih tumora te izazivanje poremećaja
neplodnosti u muškaraca i žena.
U Hrvatskoj se organofosforni insekticidi više ne koriste u
suzbijanju komaraca. Međutim singristični učinci dozvoljenih
biocidnih pripravaka iz skupine piretroida s drugim kemikalijama
nisu ispitani. Suzbijanje komaraca iz zrakoplova u nas ne bi
trebalo biti važnije od mogućeg izazivanja tumora i neplodnosti.
Dugoročni učinci na okoliš
Pesticidi koji se koriste za adulticidne tretmane nisu otrovni
samo za komarce. Oni ubijaju sve insekte uključujući i stotine
korisnih vrsta u prirodi te remete biološku ravnotežu ekosustava
s neizvjesnim i potencijalno štetnim dugoročnim posljedicama za
okoliš. Izravne štete zabilježene su djelovanjem pesticida na
život u prirodnim vodama. U vrijeme adulticidnih tretmana
provedenih 1999. godine na Long Islandu zapaženo je štetno
djelovanje na populaciju morskih rakova, a štetni učinci
malationa na imuni sustav rakova dokazani su u eksperimentalnim
uvjetima.
Prirodni resursi, bioraznolikost i čisti okoliš predstavljaju
naše bogatstvo i valja ih brižno čuvati u interesu svih građana.
Zbog svoje neselektivnosti aviotretmani radi suzbijanja komaraca
su izravna prijetnja prirodnom bogatstvu naše zemlje koje pripada
svim njezinim stanovnicima.
Primjerenost mjera u odnosu na rizik
Problem komaraca često se uvećava, pogotovo u područjima gdje su
prisutne bolesti koje prenose. Mediji su skloni preuveličavati
probleme koji su novi i poticati paniku daleko iznad razine
stvarne opasnosti. Tako je pojava virusa Zapadnog Nila izazvala
veliku pozornost javnosti uz panične prognoze i komentare, a u
stvarnosti je oboljelo bitno manje ljudi i s manjim posljedicama
nego od najobičnije gripe. U vrijeme epidemije encefalitisa
izazvanog virusom Zapadnog Nila samo 1% komaraca bilo je zaraženo
virusom, a samo 1% ljudi koje su uboli zaraženi komarci razvilo
je znakove bolesti od čega je većina imala samo glavobolju i
jednodnevnu vrućicu. Tijekom 2003. godine na području New Yorka
zabilježeno je 4.946 novooboljelih od SIDA-e uz 4.086
novoinficiranih, 1.140 novooboljelih od tuberkuloze, 944
novooboljela od invazivne penumokokoze, 531 novooboljeli od
primarnog ili sekundarnog sifilisa, a svega 30 oboljelih od
encefalitisa izazvanog virusom Zapadnog Nila uz standardiziranu
uzročno – specifičnu stopu smrtnosti od 0,03 na 100.000
stanovnika (istovremeno je uzročno – specifična stopa smrtnosti
npr. za dijabetes bila 22 na 100.000 stanovnika, a za srčane
bolesti 304 na 100.000 stanovnika). Iste godine provedeno je 20
adulticidnih akcija na oko 32 hektara površine po akciji čime je
obuhvaćeno 40,7% ukupne površine grada New Yorka, a aplicirano je
ukupno 892.2 litara pesticida Anvila (djelatna tvar piretroid
sumithrin uz piperonil butoksid kao sinergist). Prema tome, kada
nema bolesti koje prenose komarci, aviotretiranje će sigurno biti
sa zdravstvenog stajališta štetnije nego nikakvo tretiranje jer
može biti štetno za zdravlje osjetljivih skupina.
U Hrvatskoj bolesti koje prenose komarci za sada nemaju nikakvog
praktičnog značenja. Svođenje suzbijanja komaraca kao molestanata
isključivo na adulticidne tretmane nema nikakvog zdravstvenog
opravdanja.
Dugoročni pristup
U uvjetima globalnog zatopljenja može se očekivati pojava virusa
Zapadnog Nila i drugih tropskih i suptropskih bolesti koje
prenose komarci u umjerenim klimatskim zonama. Za takvu mogućnost
valja se pripremiti. Umjesto panike i senzacionalizma potrebno je
djelovati racionalno i razmišljati dugoročno o najučinkovitijem
rješavanju mogućih problema čuvajući zdravlje ljudi i čisti
okoliš. Najdjelotvornija i potpuno neotrovna metoda suzbijanja
komaraca je smanjenje broja njihovih legla, pogotovo onih koja se
nalaze u neposrednoj okolini kuća kao posljedica nemara i
neznanja. Bez obzira na opseg adulticidnih tretmana i njihovu
učestalost broj komaraca se vrlo brzo vraća na razinu koju
omogućuju uvjeti u okolišu. Aviotretiranje nigdje u svijetu nije
dugoročno smanjilo probleme s komarcima. Tamo gdje legla nije
moguće eliminirati potrebno je provoditi larvicidne tretmane
prvenstveno biološkim sredstvima uključujući i predatore ličinki
komaraca, a samo iznimno uz primjenu pesticida u umjetnim
leglima. Suzbijanje ličinki komaraca bitno je učinkovitije na
smanjenje njihovog broja od adulticidnih tretmana. Zdravi okoliš
uz očuvanje imunološkog sustava ljudi i životinja predstavlja
najbolju trajnu zaštitu zdravlja ljudi.
Opširnije o ovoj temi pročitajte na stranicama Hrvatske udruge za
dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.