Vlada je na sjednici u četvrtak predstavila 30 velikih
infrastrukturnih projekata koji, prema mišljenju premijerke,
trebaju pokrenuti posrnulo hrvatsko gospodarstvo. No, za to će
trebati i jedna sitnica – 13,85 milijardi eura ili otprilike 101
milijarda kuna, na koliko je procijenjena vrijednost tih
projekata. Dakle, cijeli jednogodišnji državni
proračun.
U Katalogu investicijskih projekata,kako se službeno naziva
dokument koji je predložila Vlada, Slavonija je spomenuta samo
jednim velikim projektom: kanalom Dunav – Sava, vrijednim 950
milijuna eura. Zanimljivo je pri tome da će ovo biti već četvrti
put od osamostaljenja Hrvatske kako se “kreće” u realizaciju
projekta osmišljenog još u Austro-Ugarskoj. Gradnju ovog
višenamjenskog kanala više je prethodnih vlada “počinjalo” kopati
uvijek i jedino u izbornim godinama. Međutim, od svih tih prošlih
obećanja do danas nije se mrdnulo dalje od izrade idejnog
projekta i studije utjecaja na okoliš, koju još nisu potvrdile
nadležne državne institucije.
Nestala termoelektrana Osijek
Među Vladinim projektima čak 18 je energetskih – vrijednih oko
četiri milijarde eura. Tu je gradnja termoelektrana Plomin, u
Istri, četiri hidroelektrane na Lici i Gackoj, četiri manje
hidroelektrane u okolici Zagreba, četiri hidroelektrane u gornjem
toku Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji, termoelektrane
Sisak, hidroelektrane Dubrovnik, hidroelektrane Ombla kod
Dubrovnika. No, više se ne spominje do jučer planirana gradnja
termoelektrane u Osijeku?!
Vlada je u katalog uvrstila i gradnju osam spremnika za naftu u
Omišlju, geotermalne elektrane u Legradu pokraj Križevaca,
elektrane na biomasu u Velikoj Gorici, naftnog terminala u
Brižinama kod Kaštela i u Gaženici pokraj Zadra, dva spremnika na
naftu u Sisku, spremničkog terminala za naftu u Zagrebu te
regionalnog plinovoda Kukuljanovo – Omišalj. Slavonija se tu
spominje prvi put s jednim projektom – oko 15 milijuna eura
vrijednim podzemnim skladištem plina u Grubišnom Polju.
Daleko najskuplji projekti su oni s područja prometne
infrastrukture: za gradnju nove tzv. nizinske željezničke pruge
od Rijeke do Koprivnice država u sljedećih nekoliko godina
planira utrošiti čak 3,6 milijardi eura.
Osim toga, na popisu je i izgradnja novog putničkog terminala u
zagrebačkoj zračnoj luci (302 milijuna eura), kao i toliko važnog
mosta Pelješac (320 milijuna eura), za čiju su gradnju ovog
tjedna u Vladi smislili novi izgovor. Naime, glavni hrvatski
pregovarač s EU Vladimir Drobnjak rekao je da kako most moramo
graditi radi krava, koza i ovaca, jer ulaskom u EU sa šengenskom
granicom, sve žive životinje neće moći prolaziti preko Neuma,
nego ćemo ih (ako ne sagradimo most) morati voziti trajektom na
Pelješac!?
Rok – 2023. godina
Značajnu stavku predstavljaju i projekti u turizmu, među kojima,
dakako, nema ni jednog u cijeloj Slavoniji i Baranji.
Istok Hrvatske je u Kosoričinom new dealu zastupljen projektima u
vodnom gospodarstvu. Pored kanala Dunav – Sava u Slavoniji će se
graditi sustavi odvodnje otpadnih voda i uređaja za njihovo
pročišćavanje, zapravo radit će se na 90 lokacija u Hrvatskoj od
Prevlake do Dunava, te gradnja malih uređaja za pročišćavanja
otpadnih voda na oko 200 lokacija u cijeloj Hrvatskoj, u što bi
se uložilo 3,2 milijarde eura. No, za razliku od svih ostalih
projekata čiji je rok završetka tri, do najviše pet godina, ovaj
sa sustavima za odvodnju trebao bi biti završen u razdoblju od
2018. do 2023. godine?!
Građanima istoka Hrvatske, dakle, ostaje da se pouzdaju
isključivo u sebe držeći se one – Inati se Slavonijo!
TEKST: Dražen Boroš; www.glas-slavonije.hr
