U Baranji smatraju da je nužno sustavno rješenje. Jedna od ideja je osnivanje posebnog fonda za štete od divljači.
Broj jelenske divljači posljednjih godina osjetno je porastao, a posljedice tog trenda sve snažnije osjećaju ratari u Baranji. Iako prizori krda u trku djeluju impresivno, za poljoprivrednike oni često znače – veliku štetu na usjevima, piše Net.hr.
Sve više divljači, sve manje uroda
“Mislim, ovo je stvarno, stvarno previše. Moraju i one jesti, nisu one krive, ali opet se ponavljam, što je previše, previše je”, kaže za RTL poljoprivrednik Zvonko Jagarinec, koji se iz godine u godinu bori s istim problemom.
Predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić upozorava kako je situacija u Baranji specifična.
“Baranja postaje Bocvana. Omeđena je dvjema rijekama i ‘špicom’ prema Mađarskoj gdje je povučena ograda, ta divljač jednostavno nema kamo migrirati”, kaže Pranjić.
Na plodnim baranjskim poljima hrane ne nedostaje, pa je šteta gotovo neizbježna. “Čim se pšenica malo razbusa, doći će nju jesti. Poslije toga ide repa koju moraš odmah zaštititi dok je mlada, a nakon nje dolaze suncokret i kukuruz”, objašnjava Zvonko.
Desetkovani prinosi
Kolike razmjere šteta mogu imati, svjedoči i poljoprivrednik Vladimir Aubrecht. “Ubrao sam jedva 60 tona kukuruza, a trebalo je biti barem 300. Prethodne godine sam imao bob – umjesto četiri tone, ubrao sam jedva 500 do 600 kilograma”, kaže.
Ratari ističu kako zaštita usjeva nije jednostavna ni jeftina. Ograđivanje žicom iziskuje velika ulaganja, dok repelenti i signalne trake, tvrde, ne daju željene rezultate. “Ove godine ću pokušati s električnim pastirom. Nešto će dati lovci, nešto sam kupio sam, ali što će biti od toga – ne znam. Nadam se da će bar malo pomoći”, dodaje Jagarinec.
Odgovornost i moguća rješenja
Iz nadležnog ministarstva poručuju kako su za štetu odgovorna lovačka društva na čijem se području divljač nalazi. “Lovoovlaštenici su odgovorni za svu divljač koja se tamo nalazi. Ako ima štete na usjevima, nju treba prijaviti i mora se naći zajedničko rješenje”, tvrdi Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
U Baranji smatraju da je nužno sustavno rješenje. Jedna od ideja je osnivanje posebnog fonda za štete od divljači.
“Potreban je fond za štete od divljači putem kojeg bi se, uz normalne zakonske propise i procjenu na terenu, mogli obeštetiti poljoprivrednici”, zaključuje Zoran Kontak, načelnik Općine Popovac.
Ratari zato traže hitnu reakciju države, procjenu stvarnih razmjera štete i brzu isplatu odštete, kako bi izbjegli dugotrajne sudske sporove koji, upozoravaju, znaju potrajati godinama.
Više u video prilogu RTL televizije:
