Hrvatskoj je trebalo gotovo 15 godina da bi dostigla predratnu razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj zapanjujući podatak rezultat je prvog istraživanja u našoj zemlji koje je trebalo odgovoriti na pitanje gdje se hrvatske županije i regije nalaze u odnosu na 1990. godinu, a jučer ga je objavio Razvojni forum Zagreb u suradnji s tjednikom Lider.
– Tek 2004. godine Hrvatska je dostigla razinu BDP-a iz 1990.
godine – rekao je predsjednik Foruma Mato Crkvenac, napominjući
da su u međuvremenu napredovale tri regije, dok dvije i dalje
zaostaju za predratnim rezultatima. Najveći porast BDP-a do 2005.
zabilježila je središnja Hrvatska – 24,4 posto više nego 1990.
godine. Sjeverna Hrvatska postigla je 12,6 posto više, zapadna
Hrvatska 9,8 posto, dok istočna i južna Hrvatska bilježe pad, pri
čemu Dalmacija minus od 4,7 posto, a Slavonija od 19,8 posto,
rekao je Crkvenac.
– Hrvatski je paradoks da su najveći gubitnici lokalne jedinice
koje imaju jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, s obzirom na
to da upravo taj realni sektor može najviše pridonijeti izlasku
iz gospodarske krize – uočio je Crkvenac. Postojeći resursi
efikasno se koriste samo na trećini teritorija, a da bi brže
napredovala, Hrvatska mora aktivirati razvoj na cijelom svom
prostoru – dodao je istraživač Vladimir Čavrak.
Razvojni forum napravio je i ljestvicu najuspješnijih među 127
hrvatskih gradova prema efikasnosti njihova gospodarstva, na
temelju istraživanja koje provodi od 2004. prema međunarodnoj
metodologiji. Na ljestvici vodi Zadar, a slijede ga Zagreb,
Karlovac, Rijeka i Varaždin – u kategoriji gradova iznad 45.000
stanovnika.
Novigrad, Vodnjan, Klanjec, Prelog i Bakar pokazali su se
proteklih godina najsupješnijima u kategoriji gradova do 8.000
stanovnika. Među gradovima do 15.000 stanovnika vodi Rovinj, a
slijede ga Benkovac, Umag, Labin i Mali Lošinj. U skupini do
45.000 stanovnika vode Dubrovnik, Poreč, Sveta Nedelja, Našice i
Zaprešić.
– Gradovi ovdje nisu rangirani prema razvijenosti ili bogatstvu,
nego prema efikasnosti gospodarstva mjerenoj kroz pet kriterija:
usporedivoj efikasnosti poslovnih sredstava, izvoznoj
usmjerenosti, profitabilnosti, proizvodnosti rada i investicijama
u dugotrajnu imovinu – objasnio je Crkvenac. To znači da se
siromašniji grad s malim gospodarstvom može bolje plasirati od
bogatijeg jer se ulaganja u njega više isplate. Istraživanje
Razvojnog foruma komplementarno je istraživanju koje provodi
Svjetski gospodarski forum sa svojom ljestvicom konkurentosti
zemalja u svijetu, tvrdi Crkvenac.
Branko Podgornik/Glas-Slavonije
