Za razliku od zagrebačkog zoološkog vrta koji ima patuljaste vodenkonje, u Osijek stižu nilski konji – znatno veći i teži primjerci, čija se težina kreće od jedne i pol do čak četiri tone
Osječki Zoološki vrt uskoro će postati bogatiji za nove, impozantne stanovnike – nilske konje. Kako piše Radio Osijek u tijeku su završne pripreme za izgradnju njihove nastambe, a projektiranje prostora za treće najveće kopnene sisavce na svijetu bio je poseban izazov.
Riječ je o jednoj od najvećih investicija u proširenje životinjskog fonda osječkog ZOO-a. Nastamba vrijedna oko pola milijuna eura gradit će se u sklopu projekta „Zoo passport“, koji je dio prekograničnog programa Interreg Hrvatska – Srbija.
Direktor Unikoma Igor Pandžić ističe kako je riječ o zahtjevnom, ali pažljivo osmišljenom projektu. “Nastamba će biti površine 150 četvornih metara, naravno s vanjskim bazenom i spremnicima za pročišćavanje vode. Projektom je olakšan pristup osobama s invaliditetom kako bi i oni mogli vidjeti te ogromne životinje koje dolaze u naš ZOO”, naglašava Pandžić, dodajući kako se uskoro očekuju rezultati natječaja za izvođača radova.
Tri jedinke stižu iz Poljske i Latvije
Za razliku od zagrebačkog zoološkog vrta koji ima patuljaste vodenkonje, u Osijek stižu nilski konji – znatno veći i teži primjerci, čija se težina kreće od jedne i pol do čak četiri tone.
Voditelj ZOO-a Nikica Jukić otkriva da će u Osijek stići tri jedinke. “Dolaze nam tri jedinke, mužjak iz poljskog Wroclava i dvije ženke iz latvijske Rige. Bit će to stvarno velika atrakcija i impozantna nastamba s bazenom od 500 kubika vode. Već smo dobili i dozvolu za uzgoj, tako da možemo očekivati i male hippose”, rekao je Jukić.
Prijevoz ovako velikih životinja bit će poseban logistički pothvat jer je za to specijalizirana samo jedna tvrtka u Europi.
Projektiranje kao poseban izazov
Za projektiranje nastambe bio je zadužen Osječanin Denis Škugor, koji priznaje da je riječ o jednom od zahtjevnijih zadataka u njegovoj karijeri. Zbog toga je obilazio zoološke vrtove koji već imaju nilske konje te proučavao njihovu infrastrukturu.
“To su totalno neke druge količine – od toga koliko te životinje jedu, koliko spavaju, kako se kreću… Naravno, cijeli životni vijek žive u vodi, a mi ovdje u našem okruženju nemamo životinje teške 3 i pol tone koje su sve vrijeme pod vodom. Usto, morali smo predvidjeti i prostor da se mužjak i ženka odvoje jer i oni imaju svoje bračne razmirice”, pojasnio je Škugor.
Dok se dolazak nilskih konja očekuje iduće godine, već sljedećeg mjeseca ZOO planira otvoriti „Slavonsko selo“, u kojem će u pet nastambi biti smješteni konji, krave, ovce, svinje i kokoši. Za mlađe generacije, poručuju iz ZOO-a, i domaće životinje danas su postale svojevrsna egzotika.
