Odlukom Vrhovnog suda građani imaju pravo na povrat novca od Elektromodula.
Nakon što je Osječanin Dražen Hajnal na Vrhovnom sudu zahtijevao
ocjenu ustavnosti pravnoga akta prema kojemu Elektromodul
naplaćuje kazne za parkiranje, taj je sud u prosincu 2008. godine
presudio kako su ugovorne kazne za neplaćeno parkiranje
nezakonite i protuustavne Zakonu o obveznim odnosima.
Tvrtke za naplatu parkinga diljem Hrvatske, među kojima je i
Elektromodul, u dogovoru s gradskim upravama uvele su potom
dnevne karte, no čini se da su oni koji su prije odluke Ustavnoga
suda dobivali (i plaćali) enormne kazne za parkiranje ipak u
mogućnosti potraživati ono što im je naplaćeno. Naime, prema
riječima osječkoga odvjetnika Ivice Leke, građani koji se
smatraju oštećenima mogli bi zatražiti svoja potraživanja preko
tzv. plateži neduga, a među onima koji još razmišljaju o povratu
svoga novca je i Osječanin Zlatko Đafran koji je u ožujku 2006.
godine dobio opomenu za neplaćeno parkiranje i to u iznosu od
vrtoglavih 6.160 kuna! “U to sam vrijeme bio u bolnici nakon
drugoga srčanog udara i kad sam došao kući, umalo nisam dobio i
treći! Supruga je zbog kazne podigla kredit i iznos je plaćen i
to za neka neplaćena parkiranja za koja čak nisam niti bio kriv”
– kaže Đafran koji se odmah obratio odvjetnicima, no zbog
premalog iznosa nijedan se odvjetnik nije htio prihvatiti
slučaja. Povrat novca u Elektromodulu također nije dobio pa je
Đafran to ogorčeniji jer smatra da je dužan samo 400, a ne 6.160
kuna. Iako je od tada prošlo četiri godine, ozbiljno razmišlja da
ipak potraži pravnu pomoć kako bi uz kamate uspio dobiti svoj
novac natrag. Štoviše, smatra i to da je obitelj prevarena, jer
iznos nije platio on kao vlasnik automobila nego preplašene
supruga i kći.
Ana Kocelj iz Elektromodula kaže kako u tu tvrtku nijedan
zahtjev, odnosno tužba nije podnesena. “Onaj tko misli da ima
pravo potraživati to će i učiniti sudskim postupkom. Kada je u
pitanju naplaćivanje kazni, mi smo to primjenjivali do isteka
roka, 31. prosinca 2009. godine. Rok uplate je pet godina tako da
i sad imamo pravo potraživati iznos za koji smo ranije teretili
stranku” – rekla je Kocelj.
Rok prilagodbe šteti građanima
Dražen Hajnal, jedan od dvojice pokretača zahtjeva za ustavnosti
pravnoga akta, upozorava da se svi koji namjeravaju tužiti tvrtke
najprije posavjetuju s odvjetnicima, budući da se svaki slučaj
međusobno razlikuje. No upućen u situaciju, kaže: “Da je Ustavni
sud poništio ustavnost tih akata s danom odluke, mnogi bi mogli
naplatiti svoja potraživanja. Ovako je Ustavni sud dao rok
prilagodbe od godinu dana što ne ide na ruku oštećenima” –
upozorava.
Marija MIHELIĆ (Glas Slavonije)
