Prošle godine u Njemačku se odselilo oko 11 tisuća Hrvata, ali je istodobno zemlju napustilo približno dvostruko više ljudi. Svaka povratnička priča ima svoje razloge
Njemačka je desetljećima za mnoge Hrvate predstavljala obećanu zemlju – mjesto sigurnog posla, urednih plaća i stabilne mirovine. Generacije su ondje odlazile u potrazi za boljim životom, a mnogi su vjerovali kako se trud tamo uvijek isplati. No posljednjih godina sve se češće čuje drugačija priča, pa dio iseljenika odlučuje reći: Auf Wiedersehen, Deutschland.
Prošle godine u Njemačku se odselilo oko 11 tisuća Hrvata, ali je istodobno zemlju napustilo približno dvostruko više ljudi. Svaka povratnička priča ima svoje razloge.
“U Njemačkoj je bilo sve super, ali neka druga vremena su došla”, kaže Marija Božić, povratnica iz Njemačke.
Slično razmišlja i Josip Papazović, koji se vratio iz Švicarske: “Ja nisam dobio neko bogatstvo odozgor da bi mogao prosipat neke priče, ali znam kakve su vamo plaće i puno ljepše se živi u Hrvatskoj sa 100 eura nego što se živi vani sa sto franaka”, kaže.
Papazović je prije nekoliko mjeseci Sankt Gallen zamijenio Pazinom, gdje danas radi kao lakirer. Kaže da je presudno bilo shvaćanje da život u inozemstvu više nije onakav kakvim ga se nekad doživljavalo. “Presudno je bilo to da se vratimo nazad, što život više vani nije bajka. Plaće su ostale iste, a uvjeti, režije i to – sve je skuplje”, objašnjava.
Dodaje i kako je odluka o povratku pala vrlo brzo: “Jednostavno nam je trebalo 10 minuta. Odlučili smo se u 10 minuta da ćemo se vratit nazad jer život je vamo puno, puno ljepši nego gore”.
Osobni razlozi i obiteljski život
Za Mariju Božić povratak je bio i emotivna odluka. “Uvijek se negdje u pozadini pitate – moram li ja biti tamo daleko? Ako su moji preci bili gastarbajteri, je li vrijeme da ja prekinem taj lanac?”, govori.
Obitelj je u Njemačkoj provela više od 30 godina, a vratili su se prije četiri godine. Njihova kći Glorija danas pohađa treći razred srednje škole i i dalje je u kontaktu s prijateljima iz Njemačke.
“Pitaju me kakva je škola, je li teže ili lakše”, kaže Glorija te dodaje: ‘Pa kažem da je lakše.’
Povratak ipak nije bio bez prilagodbi. “Naravno da ima situacija gdje nešto nije usklađeno kao u Njemačkoj. Tamo smo malo razmaženi, ali definitivno nismo požalili”, ističe Marija.
Slična iskustva imaju i drugi povratnici. Dajana i Matej prošle su se godine iz Njemačke preselili u Slavonski Brod.
“Tamo je nešto sve kao vremenski određeno – u toliko ćemo sati piti kavu, toliko ćemo se posjetiti, toliko doći u goste. Sve je u terminima. Ovdje je nekako slobodnije, puno lakše, manje stresa, opuštenije”, kaže Dajana Ljubičić.
Mijenjaju se uvjeti i u Njemačkoj
Povratnici se danas sve više međusobno povezuju – organiziraju susrete i pokreću udruge kako bi si olakšali reintegraciju. Kruno Plašćević, osnivač grupe ‘Hrvati u Hamburgu’, upozorava da se i u Njemačkoj situacija mijenja.
“Promijenilo se to da sad već moraš znat bolje jezik i možda će to biti razlog zašto će se ljudi iseljavat. Za samce je postalo manje isplativo u Njemačkoj”, kaže Plašćević.
Statistika potvrđuje trend: iz Njemačke je prošle godine otišlo oko 22 tisuće Hrvata, dok ih se doselilo oko 11 tisuća. Velik je to zaokret u odnosu na 2016., kada se ondje doselilo čak 57 tisuća hrvatskih državljana. U Njemačkoj danas živi oko 414 tisuća Hrvata, čime su deveta po brojnosti strana zajednica, iza Turske, Ukrajine i Sirije.
Iako mnogi naglašavaju kvalitetu života po povratku, administrativni dio često predstavlja problem. “Ja smatram da bi od strane države mogla biti neka bolja potpora. Ne novčana – nije uvijek pitanje poticaja – nego da se procedure usklade. Evo, često čujem da je kod prijave prebivališta jako teško uklopiti se”, upozorava Marija Božić.
Ponekad jednostavna procedura traje i po tri mjeseca, no unatoč preprekama sve je više onih koji se ipak odlučuju na povratak u Hrvatsku, piše Net.hr.
Više u video prilogu RTL televizije: