Hrvati i dalje imaju dozu rezerve prema upotrebi umjetne inteligencije, a u nekim područjima ona se već znatno koristi
Evo malo preuređene i jasnije verzije teksta, uz zadržavanje svih ključnih informacija:
Umjetna inteligencija sve se češće koristi u vojsci, ali i u svakodnevnom životu. Prvo veliko istraživanje o stavovima Hrvata prema umjetnoj inteligenciji pokazalo je da su građani prema ovoj tehnologiji izrazito oprezni.
Iako je umjetna inteligencija prisutna gotovo posvuda, tek trećina ispitanika navodi da je poznaje na osrednjoj razini. Oko 24 posto građana kaže da je slabo poznaje, dok je nešto više od 23 posto dobro upoznato s AI-jem. S njom uopće nije upoznat manji dio ispitanika, a samo oko šest posto tvrdi da je poznaje vrlo dobro.
Većina ispitanika s umjetnom inteligencijom se prvi put susrela putem medija i društvenih mreža – gotovo 60 posto. Na radnom mjestu s njom se upoznalo 13 posto građana, dok ju je oko pet posto prvi put susrelo u školi ili na fakultetu. Ostali ili nisu upoznati s AI-jem ili nisu željeli odgovoriti.
Unatoč tome što su za umjetnu inteligenciju čuli, velik dio Hrvata je ne koristi. Gotovo 40 posto ispitanika navodi da ne koristi AI alate. Nešto više od četvrtine koristi ih u svakodnevnom životu, 14 posto u poslu i privatno, dok ih manje od pet posto koristi isključivo za posao.
U svakodnevnoj upotrebi, umjetna inteligencija se najčešće koristi za pretraživanje informacija, što čini 43 posto korisnika. Slijede korištenje za učenje i obrazovanje, pisanje tekstova te obrada fotografija i videa. Najmanje građana koristi AI za programiranje i generiranje glazbe.
Zaposleni umjetnu inteligenciju koriste nešto drugačije. Oko 29 posto koristi je za pretraživanje poslovnih informacija, gotovo četvrtina za pisanje poslovnih ponuda i elektroničke pošte, dok se 16 posto pomoću AI-ja educira o novim poslovnim mogućnostima. Također se koristi za obradu multimedije, analizu konkurencije i programiranje.
Prema mišljenju ispitanika, umjetna inteligencija najveću korist može donijeti u obrazovanju i znanosti (18,5 posto). Slijede medicina, industrija i proizvodnja te industrija zabave. Oko 10 posto smatra da je AI najkorisniji u prometu i logistici, 7,7 posto u financijama, a šest posto u sigurnosti i obrani.
Na pitanje je li umjetna inteligencija korisna ili opasna za društvo, najviše ispitanika smatra da je istovremeno i korisna i opasna – više od trećine. Gotovo 20 posto misli da je više korisna nego opasna, dok 15 posto smatra suprotno. Oko pet posto drži je izrazito opasnom, a tri posto izrazito korisnom.
Kao najveće rizike ispitanici ističu širenje netočnih i lažnih informacija (gotovo 30 posto), zloupotrebu podataka i ugrožavanje privatnosti (26 posto), pretjeranu kontrolu nad ljudima (20 posto) te gubitak radnih mjesta (19 posto).
Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 2. do 5. veljače na uzorku od tisuću ispitanika, uz standardnu pogrešku od ±3,04 posto.
