Pozitivne brojke nisu slučajne, smatraju mještani, koji ističu da se mlade obitelji ovdje ipak osjećaju podržano
Stari Jankovci posljednjih godina pokazuju kako i mala sredina može ispisivati veliku demografsku priču. U općini s oko tri tisuće stanovnika već četvrtu godinu zaredom rođeno je više od 35 djece, što je izniman rezultat u slavonskim okvirima, piše Net.hr.
Mala općina, veliki natalitet
Pozitivne brojke nisu slučajne, smatraju mještani, koji ističu da se mlade obitelji ovdje ipak osjećaju podržano.
“Imam curicu od dvije godine, a drugo dijete je na putu. Općina pruža određene pomoći, postoji naknada za novorođenče, a u društvu ima dosta djece. Evo, kolegica je nedavno rodila”, kaže za RTL Katarina Matanović iz Starih Jankovaca.
Rast broja djece već se osjeća i u lokalnoj infrastrukturi. Zbog povećanih potreba, općinsko vodstvo najavljuje proširenje kapaciteta dječjeg vrtića.
“Brojne mjere koje je Općina Stari Jankovci godinama ulagala u djecu doprinijele su tome da smo 2021. stekli status Općine – prijatelj djece. Ulaganje u djecu nije trošak, to je dugoročno najisplativije i najpametnije ulaganje”, ističe načelnik Dragan Sudarević.
Blagi pomaci i na nacionalnoj razini
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je rođeno 31.858 djece, dok ih je godinu ranije bilo 32.385. Usporedba s prethodnim privremenim podacima pokazuje 527 rođenih više, dok razlika u odnosu na potpuno obrađene službene podatke iznosi 316 novorođenih više.
“To je svakako lijepa vijest koja daje nadu i potvrđuje da demografski oporavak nije nemoguća misija, ako joj se ozbiljno pristupi i ako se počnu donositi strateške odluke”, smatra demograf Stjepan Šterc.
Mladim obiteljima svaka mjera znači
Da su poticaji ipak važni, potvrđuju i roditelji. Mihael, rođen prije samo dva dana, već će postati dio statistike godine koja je tek počela. Njegova majka ističe kako mjere pomažu barem u prvim mjesecima roditeljstva.
“Sigurno su mjere nešto pridonijele. Nama je lakše jer ulazimo u kredit, a puno znači i to što tata može biti kod kuće mjesec dana”, kaže Viktorija Krznar iz Zagreba.
Pozitivni trendovi zabilježeni su i u Zagrebu, no stručnjaci upozoravaju da brojke treba tumačiti oprezno.
“Ne možemo govoriti potpuno realno jer smo 2024. godine funkcionirali kao dvije bolnice na jednom mjestu. Imali smo 2838 porođaja, što je u skladu s dugogodišnjim prosjekom”, objašnjava Vesna Gall, voditeljica rađaonice u KBC-u Sestre milosrdnice.
Novac pomaže, ali nije dovoljan
Roditelji poručuju kako financijske mjere jesu dobrodošle, ali da ključni problemi mladih obitelji ostaju neriješeni.
“Poticaji definitivno, ali prije svega rješavanje stambenog pitanja. Podstanarstva su preskupa, a kupnja stana većini mladih obitelji nedostižna”, napominje Marija Matić iz Muća.
Struka traži sustavno rješenje
Demografi upozoravaju da pojedinačne mjere i kratkoročni pomaci neće biti dovoljni bez jasne i dugoročne strategije. Kao jedan od ključnih koraka ističe se donošenje posebnog zakona.
“Taj zakon uključuje četiri modela: zaustavljanje iseljavanja mladih, poticanje rađanja, plansku i selektivnu populacijsku politiku te poticajno useljavanje u demografski ispražnjena područja”, objašnjava Šterc.
Iako posljednji podaci bude oprezni optimizam, stručnjaci naglašavaju da jedna dobra godina ne može preokrenuti dugogodišnje negativne trendove. Za stvarni demografski zaokret bit će potrebne godine sustavnih, dosljednih i dobro usmjerenih mjera.
Više u video prilogu RTL televizije:
