U odnosu na prošlu godinu rastu troškovi električne energije, a od početka veljače poskupljuje i dopunsko zdravstveno osiguranje
Staru godinu ispratili smo s dobrim željama, no nova je već na samom početku donijela niz poskupljenja koja će se osjetiti na kućnim budžetima. Dok se još zbrajaju blagdanski troškovi, građane u 2026. čekaju veći računi i nove financijske obveze, piše Net.hr.
Veći računi za struju i zdravstvo
U odnosu na prošlu godinu rastu troškovi električne energije, a od početka veljače poskupljuje i dopunsko zdravstveno osiguranje. Oko 1,6 milijuna građana koji ga sami plaćaju morat će izdvajati oko 60 posto više za policu dopunskog osiguranja.
Za približno isti postotak povećava se i naknada za korištenje javnih cesta za osobne automobile, koja se plaća prilikom tehničkog pregleda, dok u brojnim gradovima i općinama rastu i komunalne naknade.
“To se moralo očekivati, rasle su plaće brže nego inflacija, dohodci kućanstva su narasli, a paralelno s tim, rasli su i troškovi svih tih dodatnih usluga. Još uvijek stanovanje i zdravstvo je relativno nisko u odnosu na druge zemlje europske unije”, rekao je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Hoće li rasti i plaće?
I dok su troškovi u porastu, dio stručnjaka nije optimističan kada je riječ o daljnjem rastu plaća, osobito u privatnom sektoru.
“Ne mislim da će rasti plaće u privatnom sektoru. Došli smo do maksimuma, ne vjerujem da će doći do rapidnijeg povećanja plaća”, kazao je Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika.
Poskupljenja se zbrajaju
Na primjeru prosječne plaće od 1.470 eura mjesečno, nova poskupljenja znače da će se godišnji troškovi, samo za tri stavke, povećati za oko 120 eura. Računi za struju bit će viši za oko 1,80 eura mjesečno, odnosno oko 22 eura na godišnjoj razini.
Dodatni udar na kućni proračun osjetit će i pušači jer zbog rasta trošarina poskupljuju cigarete, duhanski proizvodi i e-tekućine.
Inflacija i prognoze za iduće godine
Hrvatska narodna banka za iduću godinu predviđa rast plaća od oko 6 posto, što je nešto manje nego ove godine, ali i dalje iznad očekivane stope inflacije, koja bi u 2026. trebala pasti na oko 3,1 posto.
“Ja očekujem veću inflaciju nego u euro zoni, imamo visok BDP i ovisimo o turizmu. Ali naš je problem jer tu sudjeluje inflacija hrane, a mi tu ništa ne mijenjamo i dalje uvozimo hranu”, rekao je Podobnik.
Umirovljenici i dalje među najugroženijima
Iako se u novoj godini korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina ukida penalizacija, umirovljenici ostaju jedna od najugroženijih skupina u društvu.
“Ti ljudi ne mogu sebi pomoći, neki žive od 300 eura. Mi imamo potrošačku košaricu od 250 eura, u Hrvatskoj je takvih 300 tisuća – oni kada plate režije nemaju za tu košaricu, prazna je ili poluprazna”, rekla je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge potrošača.
Skuplji odvoz otpada i veće kazne
Nova godina donosi i veće račune za odvoz otpada. U Rijeci cijene rastu za oko 60 posto na mjesečnoj razini, u Osijeku i Slavonskom Brodu za oko 25 posto, u Bjelovaru za 58 posto, a u Varaždinu za oko 30 posto.
Istodobno se postrožuju i kazne za prometne prekršaje. Tako se kazna za korištenje mobitela tijekom vožnje povećava sa 130 na čak 300 eura.
Nova godina, čini se, donosi nova poskupljenja, ali i priliku za promjene životnih navika – od prestanka pušenja do opreznijeg ponašanja u prometu.
