U narodnom vjerovanju svinja simbolizira obilje i napredak jer rijući po tlu gura njušku prema naprijed. Smatra se da upravo to kretanje "prema naprijed“ donosi sreću, uspjeh i blagostanje
Novogodišnji stol u hrvatskoj, odnosno slavonskoj tradiciji nije samo pitanje okusa, nego i simbolike. Prema narodnim običajima, izbor hrane na prijelazu u novu godinu povezuje se s vjerovanjima o sreći, blagostanju i napretku u godini koja dolazi.
Svinjetina i odojak nezaobilazan su dio tradicionalnog novogodišnjeg jelovnika. U narodnom vjerovanju svinja simbolizira obilje i napredak jer rijući po tlu gura njušku prema naprijed. Smatra se da upravo to kretanje “prema naprijed“ donosi sreću, uspjeh i blagostanje onima koji je jedu na Novu godinu.
Stari šokački običaji
Masnoća svinjetine dodatno se povezuje s bogatstvom i dobrim zdravljem, zbog čega se vjeruje da će godina započeta uz svinjetinu biti uspješna i stabilna.
Potvrdio nam je to i bivši dugogodišnji tajnik, a danas član Udruge “Šokačka grana“ Đuro Babić, rekavši da je više od pola stoljeća dug običaj da se za Novu godinu jede tzv. crveno meso.
“U posljednjih, recimo, 40 do 50 godina za Silvestrovo i Novu godinu jede se prasetina. Ranije se u našim krajevima nakon svinjokolje ostavljao svinjski vrat koji je bio dio novogodišnje trpeze“, kaže Babić.
Naravno, desetljećima neizostavna prasetina na jelovnicima je za Novu godinu i to, kaže, posebice u području oko rijeke Save.
Patka, pile, guska…
Za razliku od svinjskoga mesa, perad se prema običajima ne jede na sam dan Nove godine, već prije nje, najčešće za Božić. Vjeruje se da perad nogama baca zemlju unatrag, što simbolizira ostavljanje svega lošeg u godini koja završava. Upravo zato perad se “ostavlja“ u tekućoj i ne prenosi u sljedeću godinu.
“Da, perad čeprka prema natrag i zatrpa sve što ne valja. Zato se za Božić u Slavoniji priprema patka, pile pa čak i guska“, potvrđuje Babić.
Izbor za “sretan” jelovnik
Prema tradiciji, novogodišni stol u Hrvatskoj najčešće uključuje sarmu, pečenog odojka ili svinjetinu, domaće kobasice, kulen i pršut, a sve to uz neizostavnu francusku salatu. Obrok se zaokružuje domaćim vinom i desertima, poput čokoladne torte ili kolača.
Dakako, tu je i neizostavna sarma koja se priprema na Silvestrovo, a svaki će Slavonac reći da je ukusnija što je više puta podgrijavamo. Stoga je to i idealan obrok za Novu godinu i danima poslije.
Vjeruje se da bogat i simbolički „ispravan“ novogodišnji stol donosi miran ulazak u novu godinu i uz uvjerenje da ćemo “sačuvati“ sreću.
Dodajmo i to da vrstu mesa, odnosno konzumiranje peradi za Božić, a svinjetine na Silvestrovo nisu nipošto crkveni propisi. Riječ je o običajima vezanima uz simboliku sreće i blagostanja pa oni koji se drže starih narodnih običaja, držat će se ovih uputa za novogodišnju, odnosno božićnu trpezu.
