Prema izračunu NHS-a, bogata blagdanska košarica iznosi 626,74 eura, srednja 253,03 eura, dok se skromna može složiti za 140,53 eura
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) na konferenciji za medije predstavili su blagdansku potrošačku košaricu za 2025. godinu za tročlanu obitelj, a podaci pokazuju snažan rast cijena. Analiza provedena u trgovačkim centrima i na tržnicama diljem Hrvatske pokazuje da su sve blagdanske košarice skuplje za više od 15 posto u odnosu na prošlu godinu, piše Net.hr.
Blagdanska košarica obuhvaća više obroka, od Badnjaka do Nove godine, no sindikati upozoravaju kako se građani zbog visokih cijena sve češće odriču tradicionalnih jela i posežu za jeftinijim alternativama.
Koliko stoji bogata, srednja i skromna košarica?
Prema izračunu NHS-a, bogata blagdanska košarica iznosi 626,74 eura, srednja 253,03 eura, dok se skromna može složiti za 140,53 eura. Sindikati pritom ističu kako tržište sve više nudi povoljnije proizvode, ali često slabije kvalitete.
„Ovdje se ne radi o jednom obroku, primjerice za božićni ručak, nego o više obroka za razdoblje od Badnjaka do Nove godine. Zbog visokih cijena, određeni broj građana neće si moći priuštiti neka tradicionalna jela kao što su janjetina, odojak ili bakalar, pa će ih zamijeniti jeftinije namirnice“, kazala je gospodarska savjetnica u NHS-u Izabela-Delfa Mišić na konferenciji za medije održanoj na zagrebačkoj tržnici Dolac.
Jeftinije zamjene umjesto tradicionalnih jela
Kao primjer, Mišić navodi da se pršut, kulen ili šunka sve češće zamjenjuju svinjskom lopaticom i salamom, dok se umjesto bakalara ili zubatca kupuju srdele. Dodala je i kako izračun blagdanske košarice ne uključuje poklone, božićna drvca ni novogodišnja putovanja.
„Nažalost, brojni su građani zbog neizvjesnosti i rizika od same inflacije prisiljeni i odgoditi kupnju božićnih darova jer veliki dio svog raspoloživog dohotka troše na hranu. Takvo društvo ne može govoriti o stvarnom napretku i realnom rastu nego je riječ o prikrivenom siromaštvu naših građana“, ustvrdila je Mišić.
Kritika trgovaca i rast cijena
Mišić je pritom postavila i pitanje opravdanosti poskupljenja.
„Što oni svojim potrošačima nude? Da li je riječ o zdravijim i kvalitetnijim proizvodima ili pak o domaćim proizvodima? Ili su odlučili povećati plaće zaposlenicima u bruto iznosu, a ne kroz neoporezive primitke? Ako nije ništa od navedenoga, onda su poskupljenja neopravdana“, poručila je.
Inflacija službeno niža, ali cijene hrane rastu
Predsjednik NHS-a Dražen Jović istaknuo je kako se službena inflacija tijekom ove godine kretala između 3,8 i 4,3 posto, no naglasio je da upravo rast cijena hrane najviše pogađa građane i umirovljenike.
Jović dodaje i kako „građani imaju osjećaj da se cijene mijenjaju na dnevnoj bazi i pritom su u pravu“.
Unatoč rastu cijena, potrošnja u prosincu bilježi rekordne iznose. Prema podacima Porezne uprave, u prvih 19 dana prosinca fiskalizirano je više od 133 milijuna računa, oko pet posto više nego lani, dok je ukupna potrošnja dosegnula 2,4 milijarde eura, što je gotovo 11 posto više nego prošle godine. Vrhunac potrošnje tek se očekuje.
Trgovci tvrde da cijene nisu značajno rasle
Trgovci, s druge strane, tvrde kako cijene osnovnih blagdanskih namirnica nisu značajno mijenjane. Kilogram janjetine prodaje se po cijeni od oko 16,50 eura, odojak stoji oko 9 eura, purica 9,5 eura, dok se cijena mlinaca kreće između 2 i 3 eura.
Međutim, pravi blagdanski udar dolazi s Badnjakom – cijena bakalara bilježi najveći rast, a kilogram se na pojedinim mjestima prodaje i za čak 100 eura.
