Najdulje zabilježeno trajanje privremene nesposobnosti za rad u posljednjih deset godina iznosilo je čak 5.431 dan, a riječ je bila o pacijentu s psihijatrijskom dijagnozom
U prvoj polovici ove godine na dugotrajnom bolovanju duljem od 42 dana, koje ide na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), bilo je dnevno u prosjeku 39.536 osoba – što je porast od 10,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, doznaje se iz HZZO-a, prenosi Hina.
Više od 220 milijuna eura za bolovanja
Prosječni mjesečni trošak naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iznosi oko 20 milijuna eura. Samo u 2024. godini za tu je svrhu izdvojeno više od 220 milijuna eura.
Najdulje zabilježeno trajanje privremene nesposobnosti za rad u posljednjih deset godina iznosilo je čak 5.431 dan, a riječ je bila o pacijentu s psihijatrijskom dijagnozom.
Najčešći uzroci bolovanja
Prema podacima HZZO-a, najčešći razlozi dugotrajnog bolovanja su mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, zatim onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
Ako nakon liječenja i rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika ne omogućuje povratak na posao, obiteljski liječnik obavezan je pacijenta uputiti na ocjenu radne sposobnosti. Isto vrijedi i ako privremena nesposobnost traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze.
U tom slučaju medicinska dokumentacija prosljeđuje se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a potom Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji mora donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti u roku od 60 dana.
Veće naknade za bolovanja od kolovoza
Izmjenama zakona koje su stupile na snagu 1. kolovoza povećan je najniži mjesečni iznos HZZO-ove naknade za vrijeme bolovanja – s dosadašnjih 110 na 353 eura, dok je najveći iznos porastao s 565 na 995 eura.
Na pritužbe dijela građana koji tvrde da nisu osjetili povećanje naknade, reagirala je ministrica zdravstva Irena Hrstić, pojasnivši kako se metodologija izračuna nije mijenjala.
“Iznos naknade određuje se prema prosjeku plaće u šest mjeseci koji prethode otvaranju bolovanja, zbog čega oni koji su bolovanje započeli prije rasta plaća primaju manji iznos. Svi koji su bolovanje otvorili nakon stupanja novih odredbi na snagu, i čije su plaće već uvećane, imaju višu naknadu”, objasnila je ministrica.
