Za tri mjeseca istječe rok u kojem sve zgrade u Hrvatskoj moraju dobiti Osobni identifikacijski broj, a dosad ga je dobilo manje od njih jedan posto
Za tri mjeseca istječe rok u kojem sve zgrade u Hrvatskoj moraju imati osobni identifikacijski broj (OIB), no do sada ga je dobilo manje od jedan posto njih, piše Net.hr.
Čemu služi OIB za zgrade?
Predstavnik stanara jedne zgrade u zagrebačkom Središću pokazao je za RTL Danas rješenje koje su nedavno dobili – svoj OIB. On objašnjava kako to može pomoći u održavanju kućnog reda i kažnjavanju onih koji ga krše.
“Rijetko koja zgrada je, a da nema nekih problema. Bilo da se u stubištu odlaže glomazni otpad, kupio je novu perilicu, stavio staru i nije ga briga. Oni koji krše ta pravila – dolazi penalizacija. I kad dolaze novčići na naplatu, onda je drugačije priča. Svi ćemo biti obzirniji jedni prema drugima”, kaže Zdravko Vladanović iz Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba.
Lakši sudski postupci i naplata pričuve
Uvođenje OIB-a za zgrade i ulaze pojednostavit će sudske postupke jer se zgrada tretira kao jedna pravna osoba. Time će se olakšati i naplata pričuve i komunalnih usluga.
“Isto tako bit će dosta lakše pružateljima komunalnih usluga koji nisu uspjeli naplatiti svoje usluge koje su isporučile zgradi, jer više neće morati tužiti desetke ljudi nego će tužiti jednu pravnu osobu”, objašnjava Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike Ministarstva prostornog uređenja.
Prema podacima Državne geodetske uprave, od srpnja kada je počelo uvođenje registra zgrada, OIB je dobilo 469 zgrada ili ulaza, a uskoro će ih dobiti još 362. Procjene govore da u Hrvatskoj ima oko 300 tisuća zgrada, a sve bi trebale dobiti OIB do kraja godine.
Upravitelji upozoravaju: “Nećemo stići”
Upravitelji zgrada smatraju da je posao preopsežan i da ga u zadanom roku neće uspjeti završiti.
“Količina stanova koji se trebaju upisati je da bi mi upravitelji trebali 28 tisuća stanova na sat upisati. Na terenu moramo te podatke iščistiti – tko je vlasnik, tko nije vlasnik, ima OIB, nema OIB, što je s kvadraturom. To je strašno opsežan posao koji će dugo trajati. Ali mi radimo posao nekog drugog, na silu i uz rokove”, naglašava Dražen Pomoper, predsjednik udruge Upravitelj.
Prema upraviteljima, taj “netko drugi” trebala bi biti država. No, u Ministarstvu ne vide problem:
“U principu, oni su jedini koji tu dokumentaciju imaju. To je ostatak bivšeg sistema gdje su bivši SIZ-evi vodili tu dokumentaciju. To je jednostavno nešto što država nema”, kaže Jukić.
Hoće li se rok produžiti?
Na pitanje hoće li država pomaknuti rok nakon 31. prosinca, u Ministarstvu za sada nema odgovora. Tin Bašić, savjetnik platforme ZGradonačelnik, smatra da će država čekati do prosinca s odlukom:
“Ne možemo 30 godina nepostojanja nečega riješiti u šest mjeseci, to je činjenica. No ono što možemo je da ti podaci budu kvalitetni i točni. To je najbitnije”.
Prikupljanje podataka za registar dodatno će koštati suvlasnike. Upravitelji će uslugu naplatiti, pa će dobivanje OIB-a za zgrade iznositi nekoliko stotina eura, ovisno o veličini objekta.
Više u video prilogu RTL televizije:
