Svinjsko meso nalazi se među tri proizvoda koje Hrvatska najviše uvozi, a samodostatnost je tek oko 40 posto
Čak 40 posto ukupne proizvodnje svinjskog mesa u Hrvatskoj dolazi s istoka zemlje. Zaraza afričkom svinjskom kugom prvi se put probila u veliku farmu s 10 tisuća svinja, što stručnjaci ocjenjuju kao ozbiljnu prijetnju cijelom sektoru.
“Situacija s afričkom svinjskom kugom u velikim sustavima dovodi cijelu svinjogojsku proizvodnju u opasnost. Bojim se da ovog puta nismo poklonili dovoljno pažnje i da se pustilo to nekontrolirano širenje zaraze, da se nije na vrijeme upozorilo”, upozorava za Dnevnik.hr Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju.
Posljedice na tržištu i cijene
S obzirom na najveću eutanaziju svinja dosad, postavlja se pitanje što će se dogoditi s tržištem. Cijene svinjskog mesa u prošlosti su oscilirale zbog širenja zaraze – 2022. godine kilogram svinjskog trupa stajao je do 2,5 eura, 2023. su cijene rasle prema 4 eura, a 2024. dosegnule čak 5,5 eura po kilogramu.
Trenutno su i cijene pod pritiskom. Tri od četiri klase bilježe pad u posljednjih mjesec dana (od -1,20 do -3,48 posto), dok je u četvrtoj cijena porasla za 12,48 posto.
Ovisnost o uvozu raste
Svinjsko meso nalazi se među tri proizvoda koje Hrvatska najviše uvozi, a samodostatnost je tek oko 40 posto. Zbog toga je realno očekivati da će uvoz postati još važniji za opskrbu tržišta.
“Mi nećemo ostati bez svinjskog mesa, ali ostat ćemo bez domaćeg svinjskog mesa. Mislim da će se cijene više osjetiti možda na prerađevinama, tu će nedostajati tradicionalnih proizvoda. A što se tiče samog svinjskog mesa, cijene se zapravo formiraju na europskom tržištu”, ističe Blažić.
Stručnjaci upozoravaju da se mora hitno riješiti problem sivog tržišta te uvesti veću kontrolu nad populacijom divljih svinja. Osim toga, nužno je dosljedno provoditi stroge biosigurnosne mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti i osigurala stabilnost domaće proizvodnje.
