12 posto više hrane i 11 posto više životinja uvezli smo prvih šest mjeseci ove godine
Eto vam odgovora na pitanje zašto je kod nas hrana toliko skupa – zato što uvozimo više nego ikad. Gorku istinu otkrivaju nove tablice Državnog zavoda za statistiku.
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju kako je Hrvatska dio otvorenog tržišta Europske unije. Ističu i da domaći proizvođači rijetko pokazuju interes za udruživanje radi lakšeg plasmana na tržište, dok je lanac od polja do trgovine loše povezan, što se odražava na cijene u maloprodaji.
Prema podacima DZS-a, od siječnja do svibnja ove godine uvezeno je čak 25 posto više grožđa nego u istom razdoblju lani.
Više od šest milijardi eura uvoza hrane
Podaci Hrvatske gospodarske komore potvrđuju snažan rast uvoza. Samo u 2024. godini Hrvatska je uvezla hrane za više od šest milijardi eura, uz deficit od 2,4 milijarde eura.
U prvih šest mjeseci 2025., uvoz prehrambenih proizvoda i živih životinja dosegnuo je 2,75 milijardi eura, što je 11 posto više nego godinu ranije.
Stav Hrvatske poljoprivredne komore
Za Hrvatsku poljoprivrednu komoru dileme nema.
“Toliko dugo dok imamo hrvatskog proizvoda, tako dugo ne bi trebali uvažati”, naglašava predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.
On upozorava i na alarmantno stanje u mliječnom i svinjogojskom sektoru:
“Gdje smo u ovom trenutku pali gotovo na razinu od 40 posto. Pored mliječnog, dosta loše stojimo u govedarstvu, prije svega govorim o svinjogojskom sektoru. Junad, sve ono što je kvalitetno završava u inozemstvu, a usudio bih se reći, uvozimo nižu razinu kvalitete u RH”, kaže Jakopović.
Najviše se uvozi svinjsko meso i sir, dok kod povrća prednjače krumpir, crveni luk, rajčica i paprika.
Problem je domaća proizvodnja
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš naglašava da se ključ problema krije u nedovoljnoj potpori domaćoj proizvodnji.
“Ako potičete vlastitu proizvodnju potičete vlast BDP-a, zadržavate ljude. U Slavoniji ako imate poljoprivrednu proizvodnju koja je aktivna za domaće i vanjsko tržište, imate ljude koje zadržavate. U Ravnim kotarima, bilo gdje. Kada u Metkoviću ili gdje drugdje imate poljoprivrednu proizvodnju – imate život”, ističe Vedriš.
Prema podacima DZS-a, proizvodnja stoke značajno je pala u posljednjih 30 godina: broj goveda smanjen je s 830 tisuća na 422 tisuće, svinja s 1,57 milijuna na 873 tisuće, ovaca sa 751 na 553 tisuće, a peradi s 17,1 milijun na 11,3 milijuna.
Posljedica ulaska u EU
Prodajni stručnjak Emil Pavić objašnjava kako je veliki uvoz posljedica ulaska u Europsku uniju.
“EU je postala jedno zajedničko veliko tržište i naši poduzetnici, prvenstveno trgovci, koji gledaju gdje bi mogli naći jeftinije i onda to prodavati kod nas, to tako gledaju. I konstantno će rasti, ali nama raste standard, dohodak, potrošnja. Ljudi više troše i potrebe su nam drugačije”, kaže Pavić.
No, kada roba iz inozemstva stigne na hrvatske police, cijena je često viša.
“Ima pojedinih godina kada je deficit pojedinih artikala, pa je skuplji. Međutim to se radi o tržištima iz kojih mi uvozimo koja su visoko produktivna i vrlo često nisu bazične cijene visoke, nego upravo suprotno – denpiške. Ali onda dolazi nadogradnja, trgovina, logistika, porezi, marže i onda ta cijena skače”, zaključuje Vedriš.
Unatoč visokom uvozu, postoje proizvodi u kojima Hrvatska ipak zadovoljava vlastite potrebe. Samodostatni smo u mandarinama, kupusu i kamilici, piše Net.hr.
