Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak podsjetila je da je sustav protugradne obrane nekad bio organiziran drugačije – s raketama i zračnom obranom – dok se danas temelji na prizemnim generatorima
U Hrvatskoj se trenutno na 330 lokacija provodi aktivna protugradna obrana, od čega se njih 55 nalazi na području Osječko-baranjske županije, izjavio je u četvrtak u Osijeku glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler.
Güttler je, na poziv županice Nataše Tramišak, gradonačelnicima i načelnicima općina s područja Osječko-baranjske županije predstavio sustave ranog upozoravanja i protugradne obrane.
Kako je pojasnio, sustav tehnički ima dva osnovna elementa – aktivnu tvar i način njezina unošenja u oblake. Dominantna aktivna tvar u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama, je srebrov jodid, a metode unosa uključuju generatore, rakete, kao i napredne tehnologije poput dronova i zrakoplova.
Generatori na više od 300 lokacija
Güttler je podsjetio i na značajne meteorološke događaje, poput velikog nevremena koje je 7. srpnja pogodilo pet slavonskih županija. DHMZ je tada već pola dana prije oluje izdao maksimalno crveno upozorenje. Također je spomenuo i oluju koja je dan kasnije zahvatila Split – razvila se u svega 15 minuta, izazvala veliku štetu i brzo se povukla.
“Oba su primjera bili test za naše sustave. Iz njih smo naučili da postoje grmljavinski sustavi koji se mogu prognozirati, kada ima dovoljno vremena da se upozori civilna zaštita i građani, da se izdaju poruke svim kanalima, i takve iznenadne situacije koje su više pouka da se i dalje razvijamo”, izjavio je Güttler, dodavši kako smatra da je sustav u Hrvatskoj ipak dobro organiziran.
Dodao je i kako Hrvatska ima relativno moderan, hibridni sustav ranog upozoravanja koji uključuje CBC poruke putem SMS-a, što omogućuje da svi mobiteli – pa i stariji modeli – mogu primiti upozorenje na nepogode i katastrofe.
“Organiziran je na tri razine, na 330 lokacija u Hrvatskoj postoje generatorske postaje, a naši građani, koji su za to zaduženi, upravljaju takvim generatorima. Njih koordinira osam centara i postaja na cijelom području i u konačnici prognostičari DHMZ-a u Zagrebu”, dodao je.
Fokus na sigurnost i zdravlje ljudi
Güttler je naglasio kako su sezone 2022. i 2023. bile izrazito zahtjevne, a prošle je godine zabilježen i težak incident u Bošnjacima, gdje je tuča gotovo potpuno uništila čitavo selo.
“Srećom, do sada u ovoj godini nismo imali štete na takvoj razini što se tiče tuče”, istaknuo je Güttler zaključivši da je prioritet DHMZ-a da nema stradanja ljudi i njihovog zdravlja.
Zašto ljudi misle da obrane nema?
Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak podsjetila je da je sustav protugradne obrane nekad bio organiziran drugačije – s raketama i zračnom obranom – dok se danas temelji na prizemnim generatorima.
“Protugradna obrana pomoću raketa bila je čujna tako da su ljudi znali da se netko bori i pokušava boriti protiv tuče, a generatori su nečujni te je, možda i to razlog što ljudi misle da protugradna obrana ne postoji”, rekla je Tramišak.
Posebno je istaknula važnost da lokalni stožeri Civilne zaštite imaju precizne informacije o lokacijama generatora i osobama koje su zadužene za njihovo aktiviranje.
Tramišak je također naglasila spremnost Osječko-baranjske županije da, ako DHMZ procijeni potrebnim, sudjeluje u nabavi dodatnih generatora za učinkovitiju protugradnu obranu, uključujući i financijsku podršku.