Dinamično kreiranje cijena nije novost. Upoznali smo taj termin kada je to uveo Uber. Pa sada znamo da kada ljudi idu na posao, s posla, kada je vani ružno vrijeme, kada je vrijeme Nove godine, Svi svetih, e tada taksi čekamo dvostruko duže i plaćamo dvostruko više
Možda vas nije previše diralo kad su obožavatelji Oasisa shvatili da će karte za koncert omiljene grupe umjesto 150 platiti 350 funti. Ali, sigurno će vas dirati kad vam kažem da ćemo uskoro tako, ovisno o potražnji, plaćati i kruh. Dinamično kreiranje cijena zove se nova izmišljotina, koja nam otkriva sve čari kapitalizma. Ako pada kiša ili je gužva u prometu: raste cijena taksija. Ako je puno skijaša u Austriji: ski pass i smještaj su skuplji. Ako vlada pomama za neki koncert: karta košta više. I da, ujutro, kad svi kupuju kruh, bit će skuplji, poslijepodne jeftiniji, piše Danas.hr.
“To znači da kreiramo cijenu prema zakonu ponude i potražnje. Kada je potražnja recimo za taksijima veća onda i cijena mora biti veća, ako je potražnja manja, i cijena je manja”, kaže za RTL Boris Podobnik, prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Dinamično kreiranje cijena nije novost. Upoznali smo taj termin kada je to uveo Uber. Pa sada znamo da kada ljudi idu na posao, s posla, kada je vani ružno vrijeme, kada je vrijeme Nove godine, Svi svetih, e tada taksi čekamo dvostruko duže i plaćamo dvostruko više.
Kako funkcionira ovaj sve popularniji model na teži način saznali su fanovi Oasisa. Ticketmaster nije objavio fiksnu cijenu karata: pa je po principu ponude i potražnje: cijena dinamički varirala od 135 do 355 funti. Sličan princip već imaju i aviokompanije pa i hoteli. Krivac je i napredna tehnologija koja u realnom vremenu može mijenjati cijene ovisno o algoritmu koji prati gužvu i interes.
“Je li to fer? Pa fer je. To samo znači da svatko od nas treba znati što radi. Nećete u Ameriku ići u vrijeme Božića, nego u 2. mjesecu kada je sve jeftinije. Moramo postati aktivni potrošači na tržištu. Mi moramo razmišljati o tome da cijena koja je bila jučer, možda neće biti danas”, dodaje Podobnik. Pa tako sutra u podne burger može koštati 10 eura, u 2 popodne 14 eura, a u šest popodne recimo – šest eura. Da, nepredvidljivi jelovnik stiže i u restorane, u Americi su s time već krenuli.
“U 2. i 3. mjesecu prihod restoranima 60, 70 pa i 80 posto naspram 12. mjeseca i onda naravno da možete ponuditi jeftinije taj proizvod. U praksi bi to izgledalo kod nas ovako: ako imate jedan udarni termin za božićne domjenke, recimo to je ove godine 13.12. kada je naravno skuplje, e onda imate 13.1. kada vi možete cijenu staviti duplo jeftiniju za tu istu stvar”, kaže ugostitelj Marin Medak. Ideja je da restorani imaju posla tijekom cijelog dana i cijele godine.
“Vi biste to odmah uveli? Mi već dugo vremena radimo na tome, ali nismo uspjeli jer se puno digitalnih alata tu mora mergat”, dodaje Medak. Dok čekamo da se digitalni alati spoje u restoranima: promjenjive bi nam mogle postati cijene: bureka, kroasana i kruha.
“Hoće li to značiti da će u pekarama kruh koštati skuplje ujutro kad je gužva i jeftinije popodne kad nije gužva? Moguće, da. To će posebno vrijediti u dućanima. Mi sad imamo ovaj primitivan način pisanja cijena, ali kada dođu u budućnosti displayevi, vi ćete imati naznačenu trenutnu cijenu”, kaže Podobnik. Od taksija, preko skijanja do kruha. Tko zna u koju će nam se još sferu života uvući dinamično kreiranje cijena. Potrošačka budućnost nam je u najmanju ruku neizvjesna.
