Slavonske županije nisu među najgorima u Hrvatskoj prema broju rođenih u odnosu na broj umrlih
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je jučer u godišnjem biltenu izvješće o prirodnom kretanju stanovništva na području Hrvatske. Brojke su očekivano lošije negoli prethodnih godina, pa se Hrvatska već dugi niz godina svrstava u nisko natalitetne države s obzirom na stopu rodnosti 9 – 10 u odnosu na 1000 stanovnika i stopu smrtnosti 11 – 12 u odnosu na 1000 stanovnika.
Tijekom pandemije COVID-19 2020. – 2022. g. natalitet je iznosio 8,9/1.000, 9,4/1.000, odnosno 8,8/1.000, dok je stopa mortaliteta porasla na 14,1/1.000, 16,2/1.000, odnosno 14,8/1.000 stanovnika. Zbog pandemije je u ovom razdoblju bilo godišnje više od 20.000 umrlih u odnosu na rođene. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2023. g. dolazi do daljnjeg pada nataliteta na 8,3/1.000 (1.713 živorođenih manje u odnosu na 2022. g.), ali i do pada mortaliteta na 13,3/1.000 (5.704 umrlih manje u odnosu na 2022. g.). Zabilježeno je 32.170 živorođenih, 51.275 umrlih te je razlika u odnosu na rođene 19.105, a stopa prirodnog „prirasta“ iznosi -5,0/1.000.
Primjerice, 1991. godine u jeku rata bilo je više od 50 tisuća rođenih dok je danas ta brojka za 17 tisuća manja dok je broj umrlih ostao na gotovo istoj razini od 50 tisuća što su poražavajuće brojke.
Na 100 umrlih u RH zabilježeno je 62,7 živorođenih (u 2022. godini 59,5), a u svim županijama je zabilježen negativan prirodni prirast. Najniži vitalni indeks, 42,9 živorođenih na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede Primorsko-goranska (45,1 živorođenih na 100 umrlih) i Karlovačka županija (46,6 živorođenih na 100 umrlih). Najviši vitalni indeks je u Međimurskoj županiji (83,8 na 100 umrlih). Više od 1.000 umrlih u odnosu na broj živorođenih je zabilježeno u 6 županija. U dvije županije je čak preko dvije tisuće umrlih više, u Primorsko-goranskoj županiji (-2.092) i Gradu Zagrebu (-2.030).
Slavonske pak županije nalaze se u donjoj polovici tablice, ali ne i na samom začelju pa je tako najbolja Brodsko-posavska s gotovo 60 posto, a slijedi Osječko-baranjska županija s indeksom 58,3. U njoj je rođeno 2099 djece, a preminulo je 3598 ljudi. Slijedi Vukovarsko-srijemska s 56, zatim Virovitičko-podravska dok je na samom začelju Požeško-slavonska s indeksom ispod 50 posto.
Ukupno je tako u Slavoniji i Baranji rođeno 5460 djece, dok je preminulo 9611 osoba. Stanovništvo ruralnih područja tako neumitno stari i bit će nužno hitno preokrenuti trendove kako bi se stvari pokrenule na bolje.
Slična situacija pak događa se na razini cijele Europske unije, a najniže stope nataliteta imaju Španjolska i Grčka gdje je stanje alarmantno.
Prema podacima Eurostata, u 2023. godini je vrijednost očekivanog trajanja života za oba spola blago porasla sa 77,7 godina na 78,6 godina. Za muškarce je očekivano trajanje života poraslo sa 74,6 na 75,4 dok se za žene bilježi porast sa 80,8 godina na 81,8 godina čime se vraćamo trendu porasta očekivanog trajanja života iz razdoblja prije pandemije COVID-19. U Hrvatskoj je pak očekivani broj godina života u 2023. iznosio 78,6.
Kao jedan od pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva koristi se i indikator godine zdravog života, a koji pokazuje koliko dugo se očekuje da ljudi žive bez određenih zdravstvenih poteškoća. Eurostat izračunava procjene za godine zdravog života pri rođenju i u dobi od 50 i 65 godina.
Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022. g., prosječno u EU-27 muškarci pri rođenju mogu očekivati 62,4 zdravih godina života, što čini 79,1 % njihove životne dobi od rođenja do očekivanih 78,9 godina. Žene pri rođenju mogu očekivati 62,8 zdravih godina života, što je 74,5% njihovog očekivanog životnog vijeka od rođenja do navršene 84,2 godine. Za muškarce u RH je pri rođenju očekivani broj zdravih godina života 59,0 godina (78,2% njihove očekivane životne dobi), a za žene 61,5 godina (75,2% njihove očekivane životne dobi).