Premda je Hrvatskoj još prije sedam godina otvorena mogućnost kandidiranja za korištenje novčanih sredstava iz bogatih pretpristupnih fondova EU, osječke gradske tvrtke to su do sada iz različitih razloga vrlo malo iskorištavale.
Tako je jedina konkretna sredstva do sada dobio
Poduzetnički inkubator BIOS, i to milijun eura
za gradnju svoje treće hale, otvorene u proljeće 2009.
Kod ostalih je stanje šaroliko. Primjerice, direktor
Ukopa Davor Lamza i Zavoda za stanovanja Darijan
Rudan tvrde kako njihove tvrtke imaju specifične
djelatnosti “pa iskreno ne znaju niti za što bi točno mogli
kandidirati”. Stručni tim za pisanje projekata tek su
nedavno formirali Športski objekti, dok je
GPP to učinio još početkom ove godine. “Na
čelu tog sedmeročlanog tima je moj zamjenik Jean Pierre Maričić,
a prije šest mjeseci počeli su pisati i stvarati opsežnu
dokumentaciju za nekoliko velikih infrastrukturnih projekata,
vrijednih više od 100 milijuna eura. Posrijedi su modernizacija i
proširenje mreže tramvajskih pruga u Osijeku, uređenje i
proširenje remize, kupnja novih strojeva i kupnja novih vozila za
javni prijevoz. Oni su i vrlo složeni pa će se možda stvarati
nekoliko godina, to ne ide preko noći, a moramo dobiti i dozvolu
Ministarstva prometa”, kaže Igor Medić,
direktor GPP-a.
Neki su pokušavali, ali (još) nisu imali sreće ili sve preduvjete
da im projekti prođu. Tako su Unikomu odbijena
dva partnerska projekta, s kojima su konkurirali za IPA
fond – razvrstavanje otpada (zajedno s Gradom
Suboticom) i uništavanje ambrozije, zajedno s
Gradom Somborom. Osječki sajam,
također partnerski sa Suboticom, neuspješno je konkurirao za
sredstva za projekt prekogranične suradnje. “Nećemo odustati.
Nemamo poseban tim, ali surađujemo s Regionalnom razvojnom
agencijom Slavonije i Baranje. Zanimljiva su nam dva projekta –
prekogranična suradnja i Dunavska strategija”, kaže
Saša Uranjek, direktor Sajma. Usluge
RRA koristi ili planira koristiti još nekoliko
gradskih tvrtki, a Tržnice Osijek već tri
mjeseca čekaju odgovor hoće li iz EU fondova dobiti 200 tisuća
eura potrebnih za projektiranje solarne elektrane na krovu Glavne
tržnice. Slično kao i GPP, Vodovod je
kvalitetnim pripremanjem dokumentacije i planiranjem projekata
stvorio odlične preduvjete za ulaganja u vodovodnu mrežu koja
probijaju 100 milijuna eura. Očekuje se da će se
približno 75 posto sredstava privući iz fondova EU-a.
BIOS 5,475 milijuna euraza sedam projekata
Na dobivanju novca iz europskih blagajni vrijedno i dalje radi
BIOS. Direktor Tomislav Šerić naglašava kako su do sada predali
zahtjeve za sedam projekata za IPA fondove, od kojih su u tri
nositelji, a četiri partneri. “Do sada nam je odobreno 330.088
eura za jedan, u kojemu smo voditelji, a odnosi se na
prekograničnu suradnju. Detalje ne smijem otkrivati do službenog
potpisivanja ugovora oko 10. siječnja. Još za dva, vrijedna 230
tisuća eura, odobren nam je koncept, a ostali su u postupku
evaluacije”, kaže Šerić.
Tekst: T.Levak / www.glas-slavonije.hr
