Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava
Vlada je u prvo čitanje sa sjednice u četvrtak uputila u
Sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru
stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem
Popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih
postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.
“Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim
krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane
kojima je pomoć nužna i potrebna”, kazao je uvodno premijer
Andrej Plenković.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva,
elektronički vođena službena evidencija, u koji će se
povezati podaci iz zasebnih evidencija i
registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih
sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo
financija, Porezna uprava.
“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima
s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju
prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim
državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put,
bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”,
pojasnio je ministar financija Marko Primorac.
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika
prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim
i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima
te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o
stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o
kućanstvima i njihovim obilježjima.
Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava,
provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih
istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za
učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.
U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na
temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici
ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom
jeziku, o nacionalnosti.
Njegovim formiranjem prestat će potreba za Popisom stanovništva,
a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u
iznosu od 12,8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se
ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, rekao je
Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.
“Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski
iskorak”, istaknuo je ministar dodavši kako će se prikupljanje i
obrada osobnih podataka provoditi sukladno
propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
“Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i
evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja
prekršitelja i suzbijanja određenih pojavnih oblika
neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih
postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati
nasljednici”, naveo je još Primorac.
Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvid u
svoje osobne podatke i tražiti potvrde.