U Hrvatskoj je oko 85 tisuća nezaposlenih osoba, a od toga su 20-ak posto mladi. Znači li to da ne žele biti prodavači i konobari, zanimanja koja se najviše traže ili podaci otkrivaju nešto šire, pa i o poslovima budućnosti?
Iako je nezaposlenost u Hrvatskoj nikada manja, nedostatak radne
snage u specifičnim sektorima kao što su medicinske sestre,
dentalni tehničari, defektolozi i zidari, i dalje predstavlja
problem. Međutim, zabrinjavajući je podatak da je svaka peta
mlada osoba u Hrvatskoj nezaposlena, piše Danas.hr.
“Mladi su počeli konačno birati uvjete za dostojanstven rad i
plaću, tako da više nisu u nužnosti da prihvate prvi posao, pod
bilo kakvim uvjetima, koji im se nudi”, objašnjava Sandra
Rožman Papak iz Mreže mladih Hrvatska.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za svibanj
2024., nezaposleno je 22,4 posto mladih u dobi od 15 do 29
godina, a među njima je najviše onih sa završenom srednjom
školom.
Najtraženiji poslovi na tržištu
“To je kratkotrajno zaposlenje, dulje od godinu dana je
nezaposleno samo četiri tisuće mladih, znači jedan jako mali
broj. To je kratkotrajna nezaposlenost, koja se događa uslijed
traženja posla”, dodaje Teo Matković iz Instituta za društvena
istraživanja u Zagrebu.
Iz HZZ-a objašnjavaju da je tu i dio mladih koji se uključuje u
dodatno, neformalno obrazovanje.
“Vi možete danas završiti, slikovito rečeno, za ekonomskog
tehničara pa vidjeti da želite dalje nastaviti ulagati u sebe.
Ali ne znate kako, a ne biste se baš htjeli fakultetski
obrazovati. I tu vam naši savjetnici za karijeru mogu pomoći”,
pojašnjava pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Ivana Šimek.
Trenutačno su na tržištu rada najtraženiji poslovi prodavač,
konobar, kuhar, skladištar i vozač.
“Kvalifikacija za tri od tih poslova je trogodišnja škola, za
skladištara niti to. Ukupan broj upisnih mjesta u te programe je
otprilike nekih 2000 i ne popune se svi, znači to su većinom ne
posebno atraktivni programi. A ako pogledate u Zavodu za
zapošljavanje statistike prosječnih plaća u tim sektorima, bit će
vam jasno zašto”, ističe Matković.
Zato i postoji interes za drugim zanimanjima.
Izazovi za Generaciju Z
“Trendovi govore, već zadnjih puno godina, da su tehnološka
zanimanja ona koja su vezana za razvoj budućih tehnologija, jako
tražena. Međutim, ne samo za one koji su u tehnologiji, nego i
one koji se bave društveno-humanističkim znanostima, ako su
naslonjena na digitalne komponente razvoja našeg društva”, kaže
član Uprave Algebre Hrvoje Balen.
Novi poslovi dovode i nove zaposlenike, popularne Generacije Z.
Matea Grbac s portala Moj Posao objašnjava da ih
male plaće kod nekog poslodavca mogu natjerati da daju otkaz, što
ustvari i je slično kao i u ostalim generacijama. “Isto tako,
poslodavcima najviše zamjeraju loše međuljudske odnose i stres na
poslu”, dodaje.
Ako nema dovoljno atraktivnih poslova, govori Rožman Papak iz
Mreže mladih, mlade ništa ne koči da uzmu svoje stvari i presele
u državu koja će im to omogućiti. Scenarij koji je Hrvatskoj već
dobro poznat.