Na istoku Hrvatske, ranije nego inače, žetva pšenice. Poljoprivrednici su prinosima zadovoljni, kvalitetom nešto manje, a tržišnom cijenom najmanje
Žetva na baranjskim poljima nikad ranije. Zlatna pšenica zrela je
pod zlatnim zrakama sunca koje, kažu ratari, kao da više
nije isto. “Vrućina je, sve, ali nema onog pravog sunca da baš
onako prži, evo dolazi Sahara”, kaže za RTL Danas Atila Sabo,
poljoprivrednik iz Karanca.
Klimatske promjene ili ćudljivo vrijeme, posljedice na poljima
pšenice nedvojbeno su tu.
“Imamo problema oko kvalitete, znači proteini su dosta niski”,
kaže Sabo.
Prinosi će biti oko sedam tona pšenice po hektaru. Za već
očekivano nisku cijenu pšenice na tržištu, kažu ratari , to je
nedovoljno.
Realna cijena pšenice trebala bi biti viša, smatraju proizvođači.
“Mi proizvođači uvijek tražimo kunu više, ili sad cent više,
međutim, ono ako gledamo realno u okruženju 170-180 eura, ja bih
volio da bude 200, ali čisto sumnjam”, navodi Atila Sabo.
Dok kombajnima vrše pšenicu, poljoprivrednike muči računica –
kako na kraju pokriti visoke troškove proizvodnje.
“Zato što nas ne može spasiti ni 15 tona po ovim cijenama. Nas na
ovu cijenu današnju koja se formirala, poznata je, 150 eura za
tonu – pa to je nas iznenadilo pa neću reći skoro kao zimsku
službu snijeg u 12. mjesecu”, govori Pranjić.
“Pa uložili smo gospodo realno, 1000 bez amortizacije, ne računaš
svoj rad, 1100 i 1200 eura, a dobit ću 800 s ovog hektara, šest
neka dobijem, šest puta pet je 30 i tamo šest – 900 eura ću
dobiti”, kaže Petar Pranjić.
Dio pšenice morat će prodati kako bi platili račune, a dio će u
skladištima čekati bolje vrijeme i bolje cijene. Što se tiče
žetve, vremena za čekanje nema jer meteoalarm upozorava na moguće
nevrijeme pa ratari što prije trebaju završiti posao.