Tradicija nalaže da neoženjeni muškarci odlaze u šumu i traže najviše i najgizdavije listopadno stablo te ga zatim donose u selo
Običaj Majpan, Svibanjsko stablo ili Majsko stablo, oživljava se svake godine s 30. travnja na 1. svibnja u brojnim slavonskim selima.
“Naziv običaja dolazi od njemačkog naziva Maibaum, a običaj je zastupljen u zemljama njemačkog govornog područja i zemljama bivše Austo-Ugarske, gdje se i danas svake godine vraća u život”, piše stranica Đakovački vezovi.
Tradicija nalaže da neoženjeni muškarci odlaze u šumu i traže najviše i najgizdavije listopadno stablo te ga zatim donose u selo. Ranije je običaj nalagao da se stablo očisti gotovo do samog vrha, ukrasi vrpcama i bocama s pićem, a zatim podigne ispred kuće djevojke koja je spremna za udaju, odnosno ispred kuće za koju se zanimao neki od seoskih mladića.
Sutradan, rano ujutro djevojke bi pogledavale kroz prozor kuće u nadi da je njihova simpatija postavila Majsko stablo. Ispred kuće djevojke gdje je bilo postavljeno stablo, djevojka bi se zapitkivala tko bi bio mladić koji je postavio stablo, premda se u većini slučajeva podrazumijevalo kako se radi o već unaprijed upoznatoj simpatiji.
Ovakav tip običaja ujedno je služio kao uvod u zaruke. Ukrašeno stablo stajalo bi pred kućom djevojke sve do zadnjeg dana svibnja. Na ovakav način Majpan se obilježavao sve do 1960-ih godina.
Od tad se sve odvija uz puno više pjesme i veselja, a uobičajeno i da domaćin počasti mladiće hranom i pićem u svom domu.
“Nakon što je stablo postavljeno, svi zajedno plesali bi i
pjevali, kako uz glazbu, tako i bez glazbe. Ukrašeno stablo
stajalo bi tako sve do zadnjeg dana svibnja, nakon čega bi
vlasnik kuće ispred kojeg je stablo uzeo deblo za gradnju
svinjca, štale ili nekog drugog objekta”, donose Vezovi.
Foto: Udruga Majpan Dalj
“Majpansko stablo u Josipovcu Punitovačkom jedno je od najviših u Slavoniji, a zna sezati od 25 do 28 metara u visinu. Specifičnost je u tome što se stablo postavlja ručno u rupu, bez dodatne pomoći mehanizacije, a upravo je to ono što taj događaj čini tako zanimljivim za promatranje”, govori Mirko Knežević, kroničar tog kraja.
Prolazite li danas kroz slavonska sela ponovo ćete vidjeti sve više majpanskih stabala pa je očito kako se ovaj običaj na velika vrata vratio u slavonska sela. Dio stabala postavljen je i ispred seoskih crkava pa u njegovom ukrašavanju i podizanju sudjeluju brojni mještani.