Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća najviše je porasla u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 17,4 posto
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnim
plaćama po županijama u prvom tromjesečju 2024. godine, piše
Danas.hr.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u
prvom tromjesečju 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. porasla
je u svim županijama. Najviše je porasla u Vukovarsko-srijemskoj
županiji, za 17,4 posto, a najmanje u Gradu Zagrebu, za 13,0
posto.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u
pravnim osobama u prvom tromjesečju 2024. isplaćena je u Gradu
Zagrebu, u iznosu od 1.494 eura, a najmanja u
Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od
1.114 eura.
Prosječne neto plaće po županijama
Najveća prosječna neto plaća je u ožujku bila u Gradu Zagrebu.
Iznosila je 1.570 eura neto, odnosno 244 eura više od državnog
prosjeka. Zatim slijedi Zagrebačka županija gdje je prosječna
neto plaća 1.323 eura, Primorsko-goranska s 1.311 eura,
Karlovačka s 1.296 eura i Krapinsko-zagorska s 1.269 eura.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji prosječna neto plaća iznosi
1.270 eura, Šibensko-kninskoj (1.229 eura),
Dubrovačko-neretvanskoj (1.227 eura), Zadarskoj (1.223 eura),
Istarskoj (1.249 eura), Osječko-baranjskoj
(1.240 eura), Sisačko-moslavačkoj (1.230 eura), Varaždinskoj
(1.219 eura), Koprivničko-križevačkoj (1.216 eura),
Ličko-senjskoj (1.212 eura) i Bjelovarsko-bilogorskoj (1.201
euro).
U ovim je županijama neto prosječna plaća manja od 1.200 eura:
Međimurska (1.191 euro), Požeško-slavonska
(1.188 eura), Vukovarsko-srijemska (1.193 eura),
Brodsko-posavska (1.176 eura) i
Virovitičko-podravska (1.156 eura).
Ako izuzmemo Zagreb koji odskače od državnog prosjeka, razlika
između županije s najvećom prosječnom plaćom i one s najmanjom
iznosi 167 eura.
Najviša prosječna mjesečna bruto plaća u prvom tromjesečju 2024.
bila je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 2.155 eura, a najmanja u
Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1.471 euro.
Prosječna mjesečna bruto plaća najviše je rasla u
Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 17,5 posto, a najmanje u
Zagrebačkoj županiji, za 12,6 posto.
