Na vrhuncu poslovanja na današnjoj je lokaciji zapošljavalo gotovo 23 tisuće radnika, dok se nakon rata proširilo na više od 600 maloprodajnih objekata
Borovo je renomirana hrvatska tvrtka s dugom tradicijom proizvodnje kože i obuće. Smješteno u vukovarskom Borovom naselju, poduzeće koje se još naziva i Batom postalo je sinonimom kvalitetnih i trajnih proizvoda koji spajaju funkcionalnost i moderni dizajn.
Njegov se put razvoja slobodno može smatrati popločanim trnjem i zvijezdama. Prije svega, tvrtka je nastala iz male obiteljske radionice za proizvodnju cipela koju su krajem 19. stoljeća u češkom gradu Zlínu osnovala braća Antonjin i Tomaš Bata. Naime, češke su zemlje u to vrijeme predstavljale najrazvijenije industrijske dijelove Austro-Ugarske Monarhije, sadržavajući oko 33 tisuće obućarskih obrta.
Iako su braća pokrenula radionicu sa svega 800 forinti, već do 30-ih godina prošloga stoljeća ista se razvila u svjetski poznati kombinat te vrste. Tako su 7. lipnja 1931. osnovali tvornicu i na periferiji grada Vukovara, točnije u Borovom naselju koje je tada bilo poznato po brojnim drugim objektima poput radničkih smještaja i restorana, sportskog aerodroma, kinodvorane, osnovne škole, državnog doma i nekoliko obrtničkih škola. Kasnije se u njemu otvorilo još i Narodno sveučilište.
Već u prvim godinama poslovanja, vukovarsko je Borovo samostalno proizvodilo svu potrebnu opremu za izvoz obuće diljem Jugoslavije, ali i šire. Godine 1933. započelo je i s preradom gumeno-tehničke robe, dok je 1940. proizvelo nevjerojatnih osam milijuna pari obuće.
Prije Drugog svjetskog rata u tvornici je tako bilo zaposleno gotovo četiri tisuće radnika, a velike i tada iznimno moderne prodavaonice (kojih je 1940. bilo čak 565) bile su rasprostranjene po najvećim, a kasnije i manjim gradovima. U svakom je mjestu Batina trgovina bila omiljeni prostor obiteljske kupovine budući da je, uz obuću, sadržavala i dječje igračke, gumene čizme, čarape i ostalu robu.
Trgovina
Bata u Osijeku 1937. godine; IZVOR: Josip Klobučar
Tvorničke su pak hale bile uređene po uzoru na Batine zlinske
industrijske blokove, odnosno u duhu avangardne rane moderne.
Djelatnici koji su radili u Borovu bili su smješteni u naselju, i
to u stambenim kolonijama s modernom bijelom stolarijom i
kubistički interpretiranim samostojećim volumenom kuća. Međutim,
posebno im je zanimljiv bio rad upravo u proizvodnim pogonima.
”Ljudi su se brzo privikavali na zajedništvo koje je Bata
stvarao i gotovo sam uvjeren u to da su borovski radnici tim
zajedništvom, koje Tomaš Bata propovijeda i zagovara, bili
zadovoljni, makar su katkada morali progutati i gorke zalogaje
zbog miješanja tvrtke čak i u neke osobne stvari pojedinca.
Tvrtka se znala uplesti, ako je bio u pitanju poznati
službenik, i u odabir djevojke koju je kanio oženiti”,
prepričao je Ante Duić u svojoj knjizi ”Borovo:
od trnja do zvijezda”.
Djelatnici
Borova na kraju radnog vremena; IZVOR: Borovo d.d.
Nakon Drugog svjetskog rata i brojnih oštećenja koja je
pretrpjela, tvornica se obnovila, nacionalizirala i osnovala u
okviru Kombinata gume i obuće Borovo. Pod
tim nazivom djelovala je sve do 1991. godine, razvivši se
u najveće i ekonomski najmoćnije poduzeće u proizvodnji i
prodaji obuće i gume u ovom dijelu Europe.
U navedenom je razdoblju Borovo sveukupno proizvodilo više
od 20 milijuna pari obuće godišnje te nekoliko tisuća tona
automobilskih guma, gumeno-tehničke robe, kemijskih proizvoda,
strojeva i alata. Uz to, na vrhuncu poslovanja na današnjoj je
lokaciji zapošljavalo gotovo 23 tisuće radnika, dok se nakon rata
proširilo na više od 600 maloprodajnih objekata.
Suvremeni
strojevi u proizvodnji kožne obuće u Borovu; IZVOR: Borovo
d.d.
Tijekom desetljeća, Borovo je razvilo i prepoznatljive
brendove, stekavši lojalne kupce diljem Hrvatske, ali i
šire. Među njima je namjenska obuća Borosana,
koja je ujedno i zaštitni znak Borova, a koja je proizvedena
1968. na čelu sa zagrebačkim ortopedom dr. Brankom
Strinovićem. Dnevno se proizvodilo i do 1600
njihovih pari, što je predstavljalo više od 200 tisuća pari u
prvih nekoliko godina.
Osam godina nakon toga na tržište je lansirana njihova niska
tenisica naziva Startas koja je
prvotno bila namijenjena igranju stolnog tenisa, no s
vremenom je izrasla u najveći brend tvrtke. Najveću je
popularnost stekla 1987. godine kada je bila službena obuća
Ljetne Univerzijade u Zagrebu. Tada se prodavalo čak pet milijuna
njezinih pari godišnje.
Startasice; FOTO: Goran Ferbežar/PIXSELL
Ipak, osamdesete godine 20. stoljeća Borovu istovremeno predstavljaju vrhunac razvoja i najteže razdoblje u povijesti. Iako je brojala 22.500 zaposlenika, pri čemu je odnos muškaraca i žena bio 48 naprema 52, tvornica je morala izvoziti mnogo više robe od uobičajenoga kako bi zadržala likvidnost. Djelatnici su tako bili primorani raditi i subotom i nedjeljom, uz veliku količinu prekovremenih sati za koje nisu bili dovoljno plaćeni.
”Sada bijemo tešku bitku za izvoz – mijenjamo po četrdeset modela mjesečno. Veliki je to napor, dok zarada za veći trud nije odgovarajuća”, opisala je svojevremeno situaciju u poduzeću rukovoditeljica šivaće radionice.
Tvornicu je posebno pogodio i Domovinski rat tijekom kojega je potpuno prestala s poslovnim aktivnostima. Tako su 1991. godine pogoni teško stradali u bombardiranju jugoslavenske vojske, pri čemu je izgorio dio proizvodnih hala i stambenih kuća. Od 1992. do 1997. Uprava je Borova, stoga, djelovala iz Zagreba, dok se proizvodnja odvijala u Donjem Miholjcu.
Tek 1998. godine poduzeće je nastavilo poslovati na matičnoj lokaciji, dok je deset godina nakon toga proizvodnja kožne obuće preseljena u novoobnovljenu i tehnološki opremljenu zgradu Obućara nova. Iste godine Borovo je certificirano prema ISO 9001 standardu.
Legendarne ‘zenge’
Visokokvalitetne čizme koje su se počele proizvoditi 1985. godine tijekom krvave obrane Vukovara dobile su svoj kultni status i naslov “zenge”. Naime, dio proizvedenih čizama ratne godine ostao je u skladištima pa su ih dali braniteljima koji su ih nazivali “čizmama nad čizmama”.
Limitirana
verzija Zengi izrađena prije nekoliko godina; FOTO: Emica
Elveđi/PIXSELL
Danas je riječ o najpoznatijoj hrvatskoj obućarskoj tvrtki koja
broji oko 570 zaposlenika. Za razliku od ostalih sličnih
trgovina, Borovo se može pohvaliti vlastitom proizvodnjom obuće
koja se i dalje odvija u Vukovaru, dok su njegovi najtraženiji
modeli Startas, Boromina,
Borosana, Rubber, My
Ballerinas i The Big Blue, pri čemu
svaki komad obuće plijeni pozornost inovativnošću i posebnošću.
”Ukupno imamo 70 maloprodajnih poslovnica, a samo
u Slavoniji i Baranji nalazi se njih 19. Tvrtka naša
veličine traži kontinuirana ulaganja koja stalno provodimo, dok
ćemo povodom 93. rođendana, umjesto proslave, organizirati
veliku rasprodaju Startasica. Želja nam je da svaki građanin s
ponosom nosi marku Borovo zbog kvalitete i omiljenog dizajna”,
istaknula je za SiB.hr Gordana Odor,
predsjednica Uprave Borova.
Proizvodni
pogon Borova danas; FOTO: Davor Javorović/PIXSELL
Borovo je ponosna hrvatska tvrtka koja uspješno spaja bogatu
tradiciju s modernim pristupom proizvodnji obuće. Unatoč brojnim
izazovima kroz povijest, uključujući ratna razaranja i ekonomsku
tranziciju, poduzeće je zadržalo kvalitetu i prepoznatljivost.
Inovativnim modelima te velikim brojem zaposlenika, kompanija
nastavlja svoj put kao sinonim za kvalitetu i jedinstveni stil
kako u domaćoj, tako i u regionalnoj obućarskoj
industriji.