Klima u gradu na Dravi najviše bi mogla nalikovati današnjoj klimi u Negotinu, gradu u Sjevernoj Makedoniji
Svake godine sve više osjećamo klimatske promjene, što je posebno izraženo tijekom ljetnih mjeseci te sve snažnijih i dugotrajnijih vrućina. Primjerice, trenutno se nalazimo u desetodnevnom toplinskom valu, što je samo jedan od primjera intenziviranja ekstremnih vremenskih ciklusa.
Prema brojnim istraživanjima, toplinski su valovi uslijed klimatskih promjena sve češći i duži. Nažalost, znanstvenici predviđaju kako će navedeni trend nastaviti rasti, pa bi do kraja stoljeća više od polovice svjetske populacije moglo doživjeti određene promjene u klimatskim zonama.
Koristeći podatke Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), ekolog Matthew Fitzpatrick sa Sveučilišta Maryland izradio je, stoga, interaktivnu kartu koja pokazuje potencijalne svjetske klimatske uvjete u 2080. godini. Prema njegovim predviđanjima, gradovi na sjeveru sjeverne hemisfere postat će sličniji onima na jugu zbog globalnog zagrijavanja.
Na primjeru hrvatskih gradova, predviđanja pokazuju kako će do 2080. godine Zagreb imati toplija ljeta za 7,2 i zime za 4,9 Celzijevih stupnjeva. Rijeka bi, prema istoj karti, mogla imati klimu sličnu sadašnjoj u albanskom gradu Skadru, dok bi Split mogao podsjećati na klimu u južnoj Albaniji.
Identično se stanje predviđa i u Slavoniji i Baranji. Naime, očekuje se kako će ljeta u Osijeku, za vrijeme velikih vrućina, biti za 7,5 stupnjeva toplija i za gotovo 24 % suša. S druge strane, zime bi u istom gradu trebale također biti toplije, i to za 5,3 stupnja, ali i vlažnije za 4,2 %. U tom slučaju, klima u gradu na Dravi najviše bi mogla nalikovati današnjoj klimi u Negotinu, gradu u Sjevernoj Makedoniji.
Klimatske promjene već sada vidljivo imaju dubok i opipljiv utjecaj na naš svakodnevni život, a njihov daljnji razvoj zahtijeva hitne i odlučne mjere kako bi se smanjile njihove negativne posljedice na ljude i okoliš.