Procjenjuje se da u EU-u ima oko 360 milijuna građanki i građana s pravom glasa
Znamenitosti i prepoznatljive lokacije u pet hrvatskih gradova
sinoć su bile osvijetljene simbolima Europske unije i
projekcijama s pozivom na glasanje na europskim izborima. Time je
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj još jednom želio podsjetiti
birače da u nedjelju imaju priliku odlučiti tko će ih
predstavljati u idućih pet godina pri oblikovanju novih europskih
pravila koja će utjecati na njihovu svakodnevicu.
U Dubrovniku je zasvijetlila Tvrđava Lovrijenac,
u Varaždinu Gradska vijećnica, u Puli Zlatna vrata,
u Osijeku Trg Ante Starčevića, a u Zagrebu Hrvatsko
društvo likovnih umjetnika. Simbolički se tako porukom o
europskim izborima spojio hrvatski jug i sjever, zapad i
istok.
Građane i građanke u Hrvatskoj biraju 12 od ukupno 720 zastupnika
koliko će ih biti u ovom sazivu Europskog parlamenta. Pravila
provedbe europskih izbora znatno se razlikuju od članice do
članice, a različiti su i termini glasanja. Prvi na birališta
izlaze Nizozemci koji tradicionalno glasaju četvrtkom pa su tako
6. lipnja otvorili novi izborni ciklus. Dan nakon, na biralištima
su bili Irci i Česi. Subota je izborni dan u Latviji, Malti,
Slovačkoj, a nedjelja u svim preostalim državama članicama
EU-a među, kojima je i Hrvatska. U nekim je državama moguće
prijevremeno glasanje, uz registraciju, a u Češkoj i Italiji
birališta ostaju otvorena dva dana. Glasanje je obvezno u Belgiji
i Luksemburgu. U Francuskoj i Nizozemskoj se može glasati preko
opunomoćenika, a Estonija je za sada jedina EU članica koja
dopušta i elektroničko glasanje. Razlike postoje i u drugim
aspektima, na primjer minimalnoj dobi za glasanje i pravilima o
glasanju iz inozemstva. Tako u Austriji, Belgiji, Njemačkoj i na
Malti birački prag iznosi 16 godina, a u Grčkoj 17. U većini
zemalja biračko pravo stječe se s napunjenih 18 godina, baš kao i
pravo na kandidaturu. No u Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji,
Irskoj, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Poljskoj kandidati moraju
imati napunjenu 21 godinu. U Rumunjskoj 23, a u Grčkoj i Italiji
25.
Procjenjuje se da u EU-u ima oko 360 milijuna građanki i građana
s pravom glasa. U Hrvatskoj je u registru više od 3.7 milijuna
birača, a prema podacima Eurostata njih oko 215 tisuća
na europske izbore izlazi prvi put. Kako bi informirao i potaknuo
birače na veću izlaznost, Europski parlament je posljednjih
nekoliko mjeseci provodio komunikacijsku kampanju “Iskoristi svoj
glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost”. Kampanju su podržale
brojne udruge, privatni i javni sektor, ali i zvučna imena i
kreatori digitalnog sadržaja.