Na prstenu oko Tvrđe i u Gackoj ostavljene urbane livade
Punih osam mjeseci svake godine djelatnici Unikoma vrijedno kosi sve travnate površine ne samo na području grada Osijeka, već i svih osječkih prigradskih naselja. Sustav održavanja zatravnjenih površina određen je godišnjim Planom i Programom održavanja javnih zelenih površina Grada Osijeka, a možemo se pohvaliti kako je Osijek grad koji od svih većih gradova najviše ulaže u urednost travnjaka.
Košnja ulica, podvožnjaka, nadvožnjaka…
Prema riječima Andrijane Adžić, voditeljice RJ Zelenilo pri Unikomu, održavanje zatravnjenih površina odnosno košnja najveći je i najkompleksniji posao radne jedinice, a počinje obično sredinom ožujka i traje do sredine studenoga. Dakako, uvelike ovisi o vremenskim prilikama.
“Iako je utvrđen godišnjim planom, tjedni raspored košnje ovisi ponajviše o potrebama na terenu. Naime, nisu svi travnjaci jednaki, odnosno ne rastu jednakim intenzitetom. Ovisno o tipu travnjaka, visini trave i vremenskim prilikama svakodnevno se prilagođava raspored košnje. Inače, Radna jedinica Zelenilo osim o parkovnim travnjacima, travnatim površinama naselja kolektivnog stanovanja i gradskih ulica, također održava travnate površine na područjima podvožnjaka, nadvožnjaka, nerazvrstanih cesta, kanala za oborinsku odvodnju, ali i saniranih odlagališta miješanog komunalnog otpada u Sarvašu, Nemetinu te na Filipovici. U brojkama, riječ je o ukupno oko 4,5 milijuna četvornih metara travnatih površina”, pojasnila je Adžić, kao i to da se košnja trave obavlja specijaliziranim kosilicama za određene vrste travnjaka i terena, trimerima i traktorima, a tijekom sezone na košnji radi 40-ak radnika.
Uslužna košnja
Adžić ističe da se djelatnici Unikoma trude “zatvoriti” krug košnje od Klise do Josipovca te od Tenje do Lijeve obale svakih mjesec dana, a što ovisi o broju kišnih i sunčanih dana, eventualnim kvarovima na strojevima i sl. Tako tijekom jedne sezone svaki se kvart obiđe najmanje osam puta. Inače, većina ulica obuhvaćena je programom održavanja, dok ima sporednih koje nisu, no građani to već znaju. Ipak, zanimljivo je da u Unikom, doduše rijetko, stižu molbe za košnju i u tim ulicama, točnije ispred kuća čiji vlasnici nisu u mogućnosti sami pokositi travu. Adžić kaže da tim građanima izlaze ususret. Također, u slučaju da prime poziv kako trava u nekim ulicama nije pokošena, a trebala je biti, djelatnici se ondje vrate.
“Bude situacija, doduše rijetkih, da se zbog izvanrednih
situacija na terenu, kvara strojeva i sl. ne završi cjelina neke
lokacije isti dan. Tada u najkraćem mogućem roku djelatnici
interveniraju na toj lokaciji”, pojašnjava voditeljica RJ
Zelenilo.
Foto: Andrijana Adžić, voditeljica RJ Zelenilo
Borba s korovom
A ono što će građane, odnosno sve ljubitelje cvijeća ugodno iznenaditi jest činjenica da se vodi računa o travnatim površinama na kojima rastu tratinčice, maslačci, ljubičice i dr. Visina košnje zatravnjene površine promijenila se u skladu s novim saznanjima o nestanku oprašivača. Prema pravilima struke, kaže Adžić, potrebno je ostavljati urbane livade, ako ne svugdje, onda točkasto. Kako nije moguće tako pristupiti u gradu koji zbog blizine zaštićenog močvarnog staništa ima problema s komarcima, košnji u Unikomu pristupaju kompromisno da ipak u određeno vrijeme u godini kada je to oprašivačima najpotrebnije trava bude nešto viša. U doba kada je trava sklonište za komarce, zatravnjene površine moraju biti nisko pokošene. Iz tih se razloga možda ponekad učinilo da travnjaci nisu na vrijeme pokošeni, no to nije tako.
“To smo učinili, primjerice, na prstenu oko Tvrđe i u Gackoj ulici, odnosno na nekim frekventnim mjestima gdje su tratinčice izgledale reprezentativno. Vodimo računa o biljnome i životinjskome svijetu, odnosno o zaštiti oprašivača i bioraznolikosti urbanog područja”, pojašnjava Adžić, kao i to da djelatnici Unikoma vode borbu s korovom koji raste više i brže od plemenite trave. No, kao i sa svime u svome poslu, uspješno se i s tim hvataju ukoštac, na zadovoljstvo svih građana grada Osijeka i prigradskih naselja.