Unatoč početnim izazovima, HHMS u Osijeku već sada dokazuje svoju vrijednost kroz nekoliko uspješno odrađenih intervencija
Osim u Zagrebu, Rijeci i Splitu gdje već postoji, prije nepuna dva mjeseca s radom je krenula helikopterska hitna medicinska služba i u Osijeku. Veliki je to iskorak u liječenju pacijenata na ovim područjima koji obuhvaća pet županija – Virovitičko-podravsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku.
”Početak rada HHMS-a u Osijeku bio je svojevrsni povijesni trenutak za županijsku hitnu medicinu jer služba sada više nije ograničena brzinom, a pacijenti posljedično imaju povećanu izglednost preživljavanja s obzirom na pružanje mnogo kvalitetnije liječničke skrbi u datom trenutku i skraćeno vrijeme dolaska do prave terapije”, ističe za SiB.hr Silvana Sabo, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu OBŽ-a.
Do sada je helikopterom tako obavljeno pet intervencija, od kojih su se četiri leta odnosila na terensko
zbrinjavanje pacijenta, a jedan let na prijevoz pacijenta iz KBC-a Osijek u KBC Zagreb. Svi su se slučajevi riješili u roku od maksimalno sat vremena, a obuhvaćali su prostor Virovitičko-podravske županije.
”Osnovni je kriterij za podizanje helikoptera mogućnost ostvarivanja bržeg dovoza pacijenta koji se nalazi na teško dostupnim i nepristupačnim područjima s točno određenim indikacijama kao što su iznenadni srčani zastoj, politraume ili moždani udar. Nema smisla podizati helikopter ako se cestom može prije pristupiti pacijentu i brže ga dovesti do bolnice”, pojašnjava Sabo.
Za rad u HHMS-u u Osijeku trenutno je osposobljeno desetero medicinskih tehničara i devetero liječnika koji, uz pilota i kopilota, čine terenski tim. Djelatnici su morali proći zahtjevnu obuku na stranom jeziku u trajanju od dva mjeseca koja je uključivala upute za rad u skučenim uvjetima i prilaženje helikopteru te edukaciju o obilježjima navedenog zrakoplova i medicinske opreme koja se u njemu nalazi, kao i o načinima međusobne komunikacije.
>> Djelatnici hitne pokazali Osječanima kako izgleda pružanje prve pomoći
”Na intervenciju izlazi četveročlana posada koja uključuje liječnika, medicinskog tehničara, pilota i kopilota. Međutim, sva se komunikacija odvija na engleskom jeziku budući da su pilot i kopilot Španjolci”, navodi Josip Baličević, medicinski tehničar s 20-godišnjim iskustvom rada u osječkoj hitnoj službi.
Medicinski
tehničar Josip Baličević i liječnik Dejan
Hil ispred helikoptera; FOTO: Privatna
arhiva
Ipak, dodaje kako se posao sam po sebi ne razlikuje mnogo u
odnosu na tzv. ”zemaljsku” hitnu službu. Helikopter je
opremljen sa svom pripadajućom i najsuvremenijom medicinskom
opremom, pa se na pacijentu bez problema mogu primjenjivati svi
postupci medicinskog zbrinjavanja – od oživljavanja, preko
praćenja trenutnog stanja, pa sve do apliciranja lijekova.
”Budući da smo prošli detaljne treninge, još smo od početka
jako dobro bili upućeni u to kako će izgledati naše aktivnosti na
terenu. Osim toga, svakodnevno smo navikli na taj adrenalin
i stres. To nam je zanimanje, ali prvenstveno poziv – neopisiv je
osjećaj kada pomognete i spasite život čovjeku, a s HHMS-om
cijeli je proces još brži, bolji i kvalitetniji”, tvrdi
Baličević, dodavši ujedno i kako je helikopter lakši od vozila
hitne pomoći.
Josip Baličević u helikopteru; FOTO: Privatna arhiva
S njime se slaže i Dejan Hil, kirurg osječkog KBC-a s također dugogodišnjim bolničkim stažem. Najljepši je u radu HHMS-a, kaže, osjećaj da je to to.
”To je upravo ono za što smo tu.
Često nas puta zovu na intervencije koje u većini
slučajeva nisu hitne, a kada radite u HHMS-u, znate
da činite ono za što ste obučavani i da morate dati sve od sebe, što vas na kraju dana ispuni velikim zadovoljstvom”, opisuje Hil.
Dejan
Hil u helikopteru; FOTO: Privatna arhiva
Međutim, dodaje kako u navedenoj službi ima još mnogo prostora za
napredak. Osim činjenice kako helikopter, kao i u ostalim
gradovima, leti isključivo danju, lokalni ih
dispečeri još uvijek nemaju naviku pozvati na intervenciju
u trenutku kada za to postoje indikacije.
”Kako među građanima, tako ni među liječnicima nije dovoljno
razvijena svijest o tome da postojimo. Također, imamo i kadrovski
problem – pokrivamo jedni druge sa smjenama i uvijek su
isti djelatnici, stoga treba proširiti bazu ljudskih resursa
kako bi proces postao rutinski”, smatra Hil.
Pilot i kopilot u HHMS-u u Osijeku; FOTO: Privatna arhiva
Projekt je to vrijedan 62,5 milijuna eura koji će se, bez obzira na situaciju, u Osijeku primjenjivati minimalno sedam godina s obzirom na trajanje međunarodnog ugovora potpisanog između Španjolske, Italije i Hrvatske. O njegovim daljnjim planovima u ovomu je trenutku teško govoriti, no potreba za helikopterskom hitnom pomoći vidljivo raste iz dana u dan.
”Možemo samo očekivati kako će se resursi HHMS-a koristiti kvalitetno i odgovorno, uvažavajući sve prednosti takve vrste liječničke pomoći. Već se sada vidi kako će helikopter često uzlijetati i sigurno nećemo spasiti samo jedan ljudski život. U svakom slučaju, na pravi ćemo način koristiti dobivena sredstva za potrebite pacijente, a o daljnjim ulaganjima i svakako nužnom proširenju kapaciteta razmišljat ćemo kasnije”, zaključuje Sabo.
>> Hitni medicinski helikopter i u Osijeku
Unatoč početnim izazovima, HHMS u Osijeku već sada dokazuje svoju vrijednost kroz nekoliko uspješno odrađenih intervencija. Projekt će nastaviti doprinositi spašavanju ljudskih života i unaprjeđivanju kvalitete zdravlja stanovnika ovih područja, što je i najvažnija svrha rada svih liječnika.