"Alkoholizam je ovisnost. Mi ih ne možemo kriviti i nije naša dužnost tražiti razloge", kaže dr. sc. Baraban, v.d. pročelnice osječkog OHBP-a
Brojne se intervencije Hitne pomoći većinski dogode zbog
alkoholizirana stanja pojedinaca. Dr. sc. Vedrane
Baraban, v.d. pročelnice OHBP-a Kliničkog bolničkog
centra Osijek, kaže kako se djelatnici ondje susreću s
brojnim problemima vezanim uz pacijente koji su pretjerali u
konzumaciji alkoholnih pića.
“To su alkoholizirani pacijenti koji su pronađeni negdje u
nesvjesnom stanju, pa ih doveze vanjska Hitna pomoć ili pacijenti
koji uz alkoholizirano stanje razviju neku internističku ili
neurološku tegobu, moguće i problem koji će se dalje rješavati
kirurškim zahvatom. Okvirno 30-ak posto od ukupno alkoholiziranih
pacijenata ima još i dodatno kompleksniju zdravstvenu
problematiku koja se pri obradi otkrije. Sve češći su oni koji su
alkoholizirani počinili prometni prekršaj, bez obzira na to jesu
li vozači ili pješaci”, otkriva doktorica Baraban.
Nagalašava kako gotovo da nema dana da ne zabilježe intervenciju
zbog pijanih vozača, s lakšim i težim tjelesnim ozljedama kao
posljedicom prometnih nesreća, a sve veći udjel među njima
zauzimaju motoristi, prenosi
Glas Slavonije.
“Katkad alkoholizirana osoba zahtijeva veći stupanj hitnosti nego
osoba koja je dovezena zbog drugih razloga. U slučaju da je osoba
pronađena, primjerice, u kanalu, ne može znati je li možda
udarila glavom u tvrdu podlogu, doživjela istovremeno srčani, ili
moždani udar, ili je pri padu zadobila prijelom ili unutarnje
krvarenje koje može i kobno završiti”, objašnjava.
Svaki pacijent, naglašava dr. Baraban, mora biti dovezen i
pregledan. “Ako se radi samo o alkoholiziranom stanju, nakon
obrade i terapiranja u Hitnom prijmu taj se pacijent upućuje
psihijatru. Uglavnom to budu, kaže nadalje, kronični
alkoholičari, no u OHBP-u pristižu i akutna alkoholizirana
stanja. Ako se radi o prometnoj nesreći počinjenoj ili
doživljenoj u alkoholiziranom stanju, pacijenti na OHBP pristižu
u pratnji policije”, rekla je.
Iako se često čuju komentari kako alkoholizirani pacijenti na
određeni način svojim neodgovornim ponašanjem iskorištavaju
dragocjene resurse u zdravstvenom sustavu, dodatno opterećenom
pandemijom, dr. Baraban kaže kako kako nema razlike u pristupu
pri liječenju pacijenata, bez obzira na dolaznu dijagnozu.
“Alkoholizam je ovisnost, odnosno bolest koja pripada skupini
ovisnosti. Stoga ljudima treba pomoći u zdravstvenom smislu. Mi
ih ne možemo kriviti i nije naša dužnost tražiti razloge zbog
čega posežu za alkoholnim pićima. Nama je pacijent u
alkoholiziranom stanju kao i svaki drugi, moramo gledati kako ga
što prije oporaviti i da se tijekom naše obrade isključe druge
tjelesne tegobe i zdravstveni problemi prikriveni u
alkoholiziranom stanju”, kazala je dr. Baraban za
Glas Slavonije.
“Osim klasičnih pijanstava postoji i gora kombinacija, i to s
raznim opijatima, stimulansima i narkoticima te u takvim
slučajevima dobivamo ozbiljnog pacijenta koji zahtijeva još
kompleksniji i detaljniji pristup i liječenje “, dodala je dr.
Baraban.