Mlada osječanka Roberta Kljenak objavila je svoju drugu publikaciju "Znatiželjna djeca u vremenu zatvorenih usta hrvatskog obrazovnog sustava" kao apel onima koji donose odluke o tome što se uči u školi pomogne u reprogramiranju odluka
“Hrabri su hrvatski heroji stvorili našu hrvatsku državu, a
danas, gotovo da i žive u vremenu u kojem moraju pognuti glave i
zaboraviti na sve što su dali za Nju. Našu Domovinu. Svi se oni
rado sjete dana u kojima su, kao jedan, stajali zajedno i branili
se od neprijatelja. Oni, kao tvorci naše Hrvatske Domovine,
moraju biti poštovani i ne smiju biti zaboravljeni, iako se na
njihovome zaboravu sustavno radi još od devedeset i neke.
Malo koji učenik i učenica iz osnovne ili srednje škole danas,
2019. godine, zna nabrojati pet sudionika obrambenoga i
oslobodilačkoga Domovinskoga rata imenom i prezimenom. A malo tko
se pita bi li bilo naše Domovine Hrvatske da nije bilo tih malih,
ali velikih ljudi, koji su sa srcem branili i obranili našu
Hrvatsku! Pa i sve nas.
Odvijeka živimo tako da životni tijek,zaboravom, šutnjom i
“iskrivljenom istinom”
kažnjava oklijevanje, stagnaciju i ne prenošenje prave istine.
Oni najskromniji (koji su svoje tijelo stavili u zalog kao štit
od neprijatelja), zapravo su i najveći. Posjeduju mnoštvo vrlina
i temeljnih ljudskih vrijednosti, a nemaju spokoj unutar sebe jer
ih “unutarnji neprijatelji – koji žive i djeluju na području
Republike Hrvatske i vanjski neprijatelji – koji žive i djeluju
izvan Republike Hrvatske” još od stvaranja samostalne Domovine
Hrvatske, pokušavaju oneraspoložiti. Obezvrijediti. Ocrniti.
Mnogobrojni su naši hrvatski heroji poginuli i nestali u borbi za
Hrvatsku državu, a mnogobrojni preminuli i počinili samoubojstvo
zbog posljedica od Domovinskoga rata. U knjigama i lektirama za
osnovne i srednje škole, spominju se razni sadržaji, kao i
ličnosti, no, nigdje ne i Oni. Mali, ali veliki ljudi, koji su sa
srcem, bez oružja i profesionalne opreme, hrabro i nesebično
stali u obranu svoga naroda i ljubavi. Naše Domovine. Otpor koji
su tada pružali neprijateljima, potreban je i danas, ali na
drugačiji način i prema drugačijem neprijatelju. Potreban nam je
otpor s toplim
srcem i hladnom glavom jer danas, tolike godine poslije
Domovinskoga rata, učenici ne znaju i ne uče o Njima. Tim malim,
ali velikim ljudima koji zbog obrane doma, svoga naroda i
Domovine od agresora za vrijeme Domovinskoga rata, trebaju biti
imenovani hrvatskim herojima Domovinskoga rata.
Velika se istina oslobađa početkom otvaranja prve, a potom i
preostale tri “kutije”
s naslovnice knjige OTETI OD ZABORAVA 91 HEROJ DOMOVINSKOGA RATA.
No, svi znamo da paukova mreža s prašnjavih “starih kutija” mora
biti uništena, kako bi istina izašla na vidjelo i svojim
svjetlom, razbila tminu. Svatko može stajati po strani, no,
otvaranje kutije iziskuje hrabrost. Rodili smo se bez straha, a
to znači da tijekom života možemo bez njega. Oslobodimo ga se!
Budimo pametni i ne čekajmo idealne uvjete za otvaranje kutija
jer čekanjem gubimo priliku za oslobađanje istine.
Upravo s ciljem otvaranja kutija koje zapravo, kako i piše na
naslovnici knjige, simboliziraju Domovinski rat, istinu, pravdu i
ratne heroje, provela sam statističko istraživanje pod nazivom:
“Istraživanje o zainteresiranosti učenika osnovne škole za heroje
iz Domovinskog rata”. Isto sam provela kako bi istražila koliko i
da li učenike iz Osnovne škole zanima tko su ti mali, ali veliki
ljudi koji su za vrijeme Domovinskoga rata od agresora branili i
obranili našu Domovinu Hrvatsku.
Putem rezultata istraživanja, želim, Onima koji o tome o tome
donose Odluke, poslati apel da reprogramiraju Odluke o knjigama
koje učenici čitaju u školskoj lektiri, kao i štivu koje se
nalazi u udžbenicima iz povijesti. Anketna pitanja za ovo
istraživanje osmislila sam samostalno, a podatke prikupljala
osobno od 09. svibnja – 12. lipnja 2019. godine u Osnovnoj školi
“Tin Ujević” u Osijeku i od 04. – 11. lipnja 2019. godine u
Osnovnoj Školi “Grigor Vitez” u Osijeku.
U anketi su mogli sudjelovati učenici/ce od petog do osmog
razreda Osnovne škole “Tin Ujević” u Osijeku i Osnovne škole
“Grigor Vitez” u Osijeku za koje su roditelji/staratelji
potpisali suglasnosti i dali privolu za sudjelovanje u
istraživanju. Prije ispunjavanja suglasnosti,
roditelji/staratelji su bili obaviješteni o svrsi ispitivanja, a
učenici/ce o svrsi popunjavanja ankete.
Istraživanje putem ankete provela sam u ukupno dvadeset razreda
na slučajnom uzorku od n=134 ispitanika (učenika/ca) od petog do
osmog razreda Osnovne škole “Tin Ujević” u Osijeku i Osnovne
škole “Grigor Vitez” u Osijeku. Učenicima/cama kojima su
roditelji potpisali suglasnosti i time dali privolu za
sudjelovanje u istraživanju, ponudila sam u anketi 27 tematskih
pitanja i tri socio-demografska, od kojih je 25 pitanja imalo
ponuđene odgovore, a bilo ih je potrebno samo zaokružiti. Za
vrijeme ispunjavanja anketnih obrazaca, učenici/ce su imali
dovoljno vremena da pročitaju i razumiju sva pitanja na koja su,
anonimno davali svoje odgovore.
Dokazala sam puno toga putem ankete, a ono što je najvažnije je
da učenici žele učiti o herojima iz Domovinskoga rata te o istima
čitati u lektiri.
S obzirom na to da ne možemo graditi sigurnu budućnost bez
čvrstih temelja i poznavanja prošlosti, optimizam u hrvatsku
budućnost budi odgovor na pitanje: “Da li bi voljela/lio više
učiti o Domovinskome ratu u školi?”, na koje je 89% učenika,
odnosno 119 njih, odgovorilo “da”, dok je, na isto pitanje, 11%
učenika/ca, odnosno 15 njih odgovorilo: “ne”
Najveći broj učenika/ca, njih 128, smatra da Domovinski rat ne
smije biti zaboravljen zbog ljudskih patnji i stvaranja
samostalne Republike Hrvatske, dok 4 učenika smatra da je isti
prošlost o kojoj ne treba razmišljati, pisati i razgovarati,
jedan da je bitan za prošlost, ali da se na isti ne trebamo
obazirati, a jedan da je prošlost koja mora biti
zaboravljena.”, stoji u priopćenju
autorice Roberte Kljenak.