U narednih mjesec dana trebala bi biti završena izrada nove Odluke o komunalnom doprinosu kojom bi se "otvorila vrata” prizvođačima, a koju je nedavnoj sjednici Gradskog vijeća pozdravila je i oporba.
Nova odluka predviđa značajno smanjenje troškova u prvoj fazi
projekta za sve koji namjeravaju proizvoditi i zapošljavati.
“Grad, osim što je u poduzetničkim zonama proizvođačima koji
su ispunili određene uvjete osigurao čak i besplatna zemljišta,
priprema uvođenje četvrte zone naplate komunalnog doprinosa. To
bi za proizvođače do značilo značajno manja izdavanja do
građevinske dozvole” – kaže dogradonačelnica
Danijela Lovoković.
Izvjesno je da će u toj zoni, kao nova velika gradska proizvodna
zona, biti GZ Nemetin te lučko područje oko Slobodne zone.
“To su prostori za pogone i zapošljavanje. Interes je
Grada da ih napuni i pokrene proizvodnju”, kaže
Lovoković.
Neki od uvjeta za ulazak u taj “režim”, bit će vrsta objekta,
njegovi gabariti, namjena i vrsta proizvodnje. “To je
osjetljivo područje te i dalje tražimo mehanizme zaštite, kako bi
onemogućili zloupotrebe. Što ako se, primjerice, naknadno dogodi
prenamjena? Sala za svatove, karikiram, ne može dobiti ovakav
poticaj”, dodaje dogradonačelnica. Ovakav model poticanja
proizvodnje nije nepoznanica u europskim zemljama (pr., KIA u
Poljskoj), tako da će se uzeti u obzir i inozemna iskustva.
U inozemstvu se traže i ulagači. “Postoje svjetski poznate
tvrtke koje još uvijek traže lokacije u RH. Kroz razgovore s
jednom velikom tvrtkom, rekli smo kako ćemo biti čak i upola
jefitniji nego u nekim drugim mjestima u RH. Ima još nekoliko
tvornica s kojima razgovaramo (tvornica urbane opreme, elemenata
za automobile, solarne panele, op.a.) i vjerujem da ćemo takvim
pristupom privući nekoga. Jedna tvornica može “riješiti” 30 posto
nezaposlenih s našeg biroa” – smatra
Lovoković.
Upravo stoga, zaključuje, raduje činjenica da je tvornica etanola
nedavno dobila lokacijsku dozvolu. “Oni možda trebaju 50-ak
zaposlenika, no trebat će i oko 800 posredno uposlenih,
kooperanata te imati potrebu za 60 posto proizvodnje kukuruza u
OBŽ. Treba razmišljati šire, i zato za taj projekt moramo učiniti
sve što možemo”.
Mario MIHALJEVIĆ (Glas Slavonije)
