Uzalud nam gradnja cesta, trgova i tramvajskih pruga, formiranje gospodarskih zona i stvaranje novih radnih mjesta ako nemamo ljudi, ako nemamo djece koja će sutra živjeti u našem gradu.
Poručio je to gradonačelnik Krešimir Bubalo za
vrijeme proslave Dana grada Osijeka. Osijek, rekao nam je, mora
biti grad u kojemu će mladi željeti ostati, ali i dolaziti
stvarati dom. “Zato činimo sve da pomognemo mladim obiteljima
i zato ćemo na takvoj politici inzistirati i dalje“, poručio
je tada gradonačelnik.
Za zabrinutost, za slanje takve poruke, Bubalo ima i te kako
dobre razloge. Gole brojke kažu kako je u 2010. godini u Osijeku
rođeno 998 djece, a preminulo je 1.406 građana.
Taj negativan prirodni prirast, i to od čak 408 osoba, nastavak
je trenda koji traje godinama (2009. prirodni prirast bio je
-267), a što se i odrazilo na ovogodišnjem popisu stanovništva.
Sa 114.616 iz 2001., Osijek je pao na 107.784
stanovnika (-6.832!).
Smatra se, inače, kako je na takvu brojku utjecala i činjenica da
su mnogi prijavili mjesto stanovanja na području od posebne
državne skrbi radi stjecanja određenih povlastica. Upravo zato
pred Gradskim vijećem naći će se gradonačelnikov prijedlog
Programa poticajnih mjera populacijske politike 2012.-2015.
Drugim riječima, Grad ulazi u najvažniju bitku – onu
protiv odumiranja Osijeka. Demografska politika
stoga je danas jedan od temeljnih strateških programa kojim Grad
nastoji “poticati pozitivno društveno okružje prema braku,
obitelji, djeci i životu uopće“. U viziji gradske uprave,
međutim, demografska politika usko je vezana uz razvoj i
poticanje gospodarstva. “Povećao bi se broj djece kada bi
bili manje istaknuti egzistencijalni problemi – nezaposlenost,
loši stambeni uvjeti, financijski trošak podizanja
djeteta…“.
Grad će, kaže Bubalo, nastaviti provoditi postojeće, ali i
uvoditi mjere nove mjere iz pronatalitetne politike. Evo nekih od
važnijih stavki: isplata novčane pomoći za
opremu novorođenčadi (2.000 kuna za prvo, te po
još 2.000 za svako sljedeće dijete), pomoć u naravi trudnicama i
obiteljima s malom djecom, sufinanciranje smještaja u vrtiće i
jaslice te škole u prirodi, organiziranje sajma rabljene dječje
opreme i odjeće, novčana pomoć za prvašiće, besplatni topli obrok
za osnovnoškolce, te prijevoz za srednjoškolce i studente,
dodjela stipendija i studentski krediti, unaprjeđenje zdravstvene
zaštite za trudnice i djecu, izgradnja gospodarskih zona i
oslobađanje od poreza na tvrtku u prve tri godine poslovanja u GZ
Tenja, oslobađanje ili smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa
poduzetnicima i obiteljima koje grade kuću, dodjela nepovratnih
sredstava mladima koji kupuju prvi stan, sufinanciranje kupovine
građevinskog zemljišta… “Za provedbu ovakih programa, ova
će gradska uprava uvijek pronaći dovoljno novca“, zaključuje
gradonačelnik.
[blockquote]Sarvaš i Tenja
Zanimljivo, jedina dva naselja u sastavu grada Osijeka koja u
proteklih deset godina bilježe porast broja stanovnika su Sarvaš
(s 1.539 na 1.875) i Tenja (sa 6.747 na 7.401 stanovnika). Svi
ostali, uključujući i grad (s 90.411 na 83.496), bilježe pad.
Samohrani roditelji
Gradska je uprava u ovom Programu, ali i prijedlogu novog
proračuna, dosta pozornosti posvetila samohranim roditeljima.
Izdvajamo hvalevrijednu incijativu upućenu prema gradskim
tvrtkama za uvođenje skraćenog radnog vremena zaposlenim majkama
i samohranim očevima s troje ili više djece – 35 sati tjedno do
osme godine najmlađeg djeteta. Osim toga, samohrani roditelji
uvršteni su u program sufinanciranja kupovine građevinskog
zemljišta te će im biti osigurane olakišce vezane uz Centar za
predškolski odgoj. Doznajemo, naime, kako će socijalno ugroženi
samohrani roditelji za vrtiće ubuduće plaćati 50
kuna.[/blockquote]
TEKST: Mario MIHALJEVIĆ (Glas Slavonije)
FOTO: M.Banić (SiB.hr arhiva)
