Stanovi na Jadranu u prosincu prošle godine, kaže analiza portala www.CentarNekretnina.net, bile su za 3,2 posto niže nego u prosincu 2010. godine, s cijenom od prosječnih 1.818 eura po četvornom metru.
Za četiri posto pojeftinili su i stanovi u Zagrebu, s
1.817 eura u prosincu 2010. godine, na 1.744 eura u prosincu
lani, dok su, s druge strane, u tih godinu dana za pet posto
poskupjeli apartmani na Jadranu, s 1.943 na 2.038 eura u prosincu
lani.
Stanovi u Rijeci, kaže analiza, pojeftinili su u godinu dana za
1,1 posto, pa je prosječna cijena četvornog
metra stana u Rijeci u prosincu prošle godine iznosila 1.599
eura, splitski su stanovi pojeftinili za gotovo sedam
posto, na prosječnu cijenu kvadrata od 2.410 eura, dok
je četvorni metar stana u Osijeku poskupio za čak 12,1
posto, na sadašnjih 1.164 eura.
“Da, zanimljiva je ova statistika. Međutim, da bi se znala
puna istina treba reći kako u Osijeku cijene više nisu mogle
pasti, jer se 2010. godine na tržištu stanova ponašalo po načelu
‘daj što daš’. Stanovi su prodavani ispod ekonomske cijene, po
700 i 800 eura po kvadratu, kako bi pojedini investitori uspjeli
izvući bar nešto. Takvih investitora, koji su ‘srušili’
statistiku, više nema, propali su i nestali. Zapravo, cijene
novih stanova realno su nepromijenjene. Bilo bi zato zanimljivo
usporediti podatke o cijenama stanova na osnovu kojih je Porezna
uprava naplatila porez. Te cijene vjerojatno ne bi pokazale trend
rasta u 2011. u odnosu na 2010.“, tvrdi Marijan
Matijević, direktor osječke agencije Ljubek nekretnine.
Prof.dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu drži da će za tržište nekretnina u sljedećih nekoliko
mjeseci biti ključni potezi nove vlade.
“Svima je jasno da je proces podizanja stambenih kredita
vezan uz očekivanja. Da bi netko podigao kredit, prije svega mora
vjerovati da će mu primanja u kućanstvu biti ista, ili barem
približno ista kao što su sada. Situacija u kojoj stalno odgađamo
rezove, za koje je svima jasno da moraju doći, ukazuje na
činjenicu kako ljudi ne mogu formirati pouzdana i pozitivna
očekivanja o budućnosti, što dovodi do odgađanja dugoročnog
zaduživanja kod kućanstava i odgađanja investiranja kod
poduzetnika. Ključna poruka i psihološki cilj nove vlade bit će
uvjeriti ljude da smo dotaknuli dno, kako bi formiranje
očekivanja postalo moguće“, napominje dr. Tica.
Upozorava i na drugi važan element koji bi mogao utjecati na
stambeno tržište – porez na imovinu.
“Uvede li Vlada uistinu u srpnju porez na neiskorištenu
imovinu pravnim osobama, banke će biti izložene novom trošku
porezne presije, što će svakako biti potez koji će ih gurnuti u
smjeru bržeg spuštanja cijena stanova i rasprodaje zaliha“,
kaže Tica.
Tekst: B.Mrvoš Pavić (Glas
Slavonije)