U već nekoliko navrata Zoran Kovačević, predsjednik HGK - Županijske komore Osijek, govoreći o stanju na području Osječko-baranjske županije, naglasio je kako toj županiji do povratka na predrecesijske gospodarske rezultate nedostaje pet milijardi kuna prihoda.
Naime, 2008. godine gospodarstvenici u županiji ostvarili su
prihod od 28 milijardi kuna. Prošle godine, i uz blagi oporavak i
ponovno poslovanje u pozitivi, dosegnuli su (tek) 23 milijarde
kuna prihoda. Uvažavajući sve elemente recesije i tegobe
poslovanja u hrvatskim uvjetima, postavlja se pitanje
kako nadoknaditi izgubljenih pet milijardi kuna
dragocjenih prihoda?
– U svakom slučaju, najbrže bi bilo ponovnim oživljavanjem građevinske operative, i to investicijskim zahvatima nastavkom gradnje preostalih dionica Slavonike. To bi odmah značilo “utiskivanje” novih tri-četiri milijarde kuna – drži Kovačević, ponavljajući da je građevinski sektor među prvima bio žrtva recesijskih događanja, pa tako i neizravan krivac gospodarskog financijskog pada. S tadašnjih 17 posto udjela u ukupnim prihodima županije, građevina je lani pala na deset posto.
Pa iako se još uvijek u Osijeku prilično gradi, pad u prodaji stanova mnoge je tvrtke doveo na rub propasti. Dovoljno je konstatirati kako je KT Tehnogradnja, tvrtka koja je izrasla u najvećeg stanograditelja u Osijeku, od prošle jeseni u stečaju te kako se i nakon niza uspješnih godina u Osijek-Koteksu sada otvoreno govori o nužnosti procesa konsolidacije i reorganizacije u cilju spašavanja tvrtke.
Posve je jasno da su osječki, odnosno slavonski graditelji zbog iznimno dobre opremljenosti mehanizacijom, a što se u stanju nerada pokazuje kao teret, u mogućnosti udruživanjem vrlo brzo odgovoriti i na najzahtjevnije investicijske zahvate. Upravo kao što je, primjerice, most na Dravi, koji domaće tvrtke grade između Josipovca i Petrijevaca.
Drugi recept za rast prihoda ponudio je Željko Kraljičak, dožupan Osječko-baranjske županije.
– Naša županija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ostvari godišnje četiri milijarde kuna prihoda. Ako bismo primarne proizvode uspjeli preraditi do finalnih, došli bismo upravo do tih pet milijardi kuna prihoda koje sada evidentiramo kao prihodovni nedostatak – smatra Kraljičak.
Zbog toga Kraljičak upozorava na nužnost razvoja prerađivačke industrije u cijeloj Slavoniji i Baranji, kako bi ovdje proizvedena kvalitetna sirovina, poput pšenice, kukuruza, mesa, mlijeka ili zelenih trupaca, nakon prerade do finalnih proizvoda osigurala dodanu vrijednost.[blockquote]Kako 200 doraditi do 800
Zoran primjer finalizacije proizvodnje, o kojoj Kraljičak govori, pokazuje na primjeru mlijeka. Mljekare, čija sjedišta nisu na području Osječko-baranjske županije, od proizvođača s područja županije godišnje odvezu 80 milijuna litara mlijeka. Ako je njegova cijena kao sirovine 2,30 kuna plus dodaci, dolazi se do iznosa od najviše 200 milijuna kuna prihoda. A kada se to mlijeko prerađeno u, primjerice, jogurt, po cijeni od 10 kuna za litru, ponovno vrati na police slavonskih trgovina, ista računica pokazuje kako se kroz tako stvorenu dodanu vrijednost sada dolazi do prihoda od najmanje 800 milijuna kuna! Pozitivna razlika kod sira je još veća.
28 milijardi kuna prihod je koji je ostvarilo gospodarstvo Osječko-baranjske županije 2008. godine
23 milijarde kuna prošlogodišnji je prihod[/blockquote]
Dario KUŠTRO (Glas Slavonije)
Foto: SiB.hr arhiva
