U Hrvatskoj su svi silosi od Slavonije do Like nekada bili puni, sada je sve prazno

Ovogodišnja žetva pšenice je završila. Dobro je rodila, prinosi su veliki, ali je kvaliteta loša pa će Hrvatska ipak morati uvesti određene količine žita, takozvanog poboljšivača (durum pšenice) kako bi pekarska industrija mogla proizvoditi kvalitetan kruh i peciva.

Analize pokazuju da se od proizvedenih minimalno 950.000 tona, samo 10 posto količina odnosi na prvu i premium klasu pšenice, 20 posto je druga klasa, a na treću klasu otpada najveća količina ili 40 posto proizvodnje. Sve ostalo – gotovo 30 posto, je četvrta klasa, odnosno pšenica koja nije za ljudsku prehranu, nego se koristi za stočnu hranu.

Sadržaj se nastavlja...

Ovakva kvalitativna struktura uroda, mjerena udjelom proteina u pšenici, izuzetno je loša jer prerađivači pšenice i proizvođači brašna, odnosno pekarska i konditorska industrija, zbog korištenja sve sofisticiranije tehnologije u proizvodnji, postavljaju sve složenije zahtjeve na kvalitetu sirovine, budući da im samo to omogućuje kontinuiranu i nesmetanu proizvodnju visoko kvalitetnih proizvoda, procjenjuju stručnjaci konzultantske tvrtke "Smarter", specijalizirane za poljoprivredno-prehrambenu industriju, piše Slobodna Dalmacija.

Tako će pekari morati uvesti gotovo 100.000 tona pšenice, takozvanog poboljšivača po znatno većim cijenama od onih koje se plaćaju za domaću pšenicu prve klase.

Iako je pšenica dobro rodila, proizvođači nisu ni približno zadovoljni otkupnom cijenom. Ističu da je cijena ispod jedne kune za kilogram pa ne mogu pokriti uložene troškove proizvodnje, a o zaradi nema ni govora. Otkupnu cijenu ispod troškova proizvodnje smatramo nepoštenom trgovačkom praksom i ucjenom otkupljivača.

Antun Laslo, proizvođač pšenice i predsjednik udruge "Život" kaže: ''Da naša pšenica nije dobra, ne bi je kupovali Talijani. Cilj otkupljivača je obezvrijediti seljaka proizvođača, otkupiti pšenicu u bescjenje te je kasnije izvoziti jer naša pšenica nije nekvalitetna. U Hrvatskoj su svi silosi od Slavonije do Like nekada bili puni, sada je sve prazno, radnika nema, mlinovi godinama ništa ne melju''.