Prosječna financijska pismenost naših građana iznosi tek 11 od mogućih 20 bodova
Unatoč pandemiji i povijesnom padu BDP-a, Hrvati su u godinu dana
uštedjeli 12 milijardi kuna, pa su tako ukupni depoziti u
bankama, uključujući i pravne osobe, premašili iznos od 320
milijardi kuna.
Građani zaobilaze banke
Najviše se štedi u Zagrebu, a slijede sve priobalne županije koje
su zbog zarade od turizma uvijek na vrhu. S druge strane velik
broj građana zaobilazi banke i novac ulaže u nekretnine.
Na računima imamo toliko novca da bi mogli osam puta platiti
dugove za autoceste ili vratiti čak tri četvrtine cijelog
hrvatskog javnog duga…
”Zanimljivo je sada vidjeti da razina štednje doseže godišnji
BDP Republike Hrvatske, a i sama činjenica da u štednji građani
drže skoro tri državna proračuna”, kazao je Hrvoje
Travnikar, kreditni savjetnik.
A svemu je kumovala pandemija uzrokovana koronavirusom.
”Trošim racionalno, ja ne trošim bez veze. Ja trošim za ono što
trebam, koliko imam toliko trošim i to je to”, rekla
je Marija Krišković iz Zagreba.
”Jedino što sam dosta uštedio, odnosno nisam trošio a inače
jesam na putovanja, bilo u Hrvatsku, bilo van. Nigdje nisam išao
van, ali potrepštine i to – to mi je ostalo isto”, izjavio
je Ivan Ercegovac iz Zagreba.
Pa je na računima banaka ostalo preko 320 milijardi kuna, a u
posljednjih se godinu dana stanje podebljano je za čak 12
milijardi.
Financijska pismenost
”To što raste štednja u banci, naročito ona po viđenju jer
oročena štednja se više ne isplati jer su niske kamate, pokazuje
da su hrvatski građani financijski nepismeni jer uopće ne vode
računa o stvarnoj vrijednosti svoga novca”, kazala je
Marina Ralašić, predsjednica udruge Štedopis.
S toga i ne čudi što prosječna financijska pismenost naših
građana iznosi tek 11 od mogućih 20 bodova. O novcu, ali i
štednji, kažu stručnjaci, uči se od malih nogu.
”Bitno je mladu generaciju obrazovati što mi radimo, a ova
generacija 30+ oni jednostavno misle da im to nije važno”,
objasnila je Marina Ralašić, predsjednica
udruge Štedopis.
”Mi svi štedimo kroz mirovinske fondove, ako ne štedimo na neki
način drukčije, e sad ovaj drugi stup praktično je investiran
preko dvije trećine u državne obveznice. Ja bih rekao da je
vrijeme za promjenu strategiju ulaganja da počnemo ulagati u
dionice s obzirom da se očekuje da će dugi niz godina biti niske
kamatne stope”, rekao je ekonomski
analitičar Hrvoje Serdarušić.
A oni koji zaobilaze štednju u banci, odlučuju se na kupnju
nekretnina. Zato raste potražnja, a s njom divljaju i cijene
kvadrata.
”Primjećujemo da klijenti puno više ulažu u nekretnine jer
nemaju drugih investicijskih mogućnosti na našem tržištu, to je
jedan od razloga zašto su cijene nekretnina porasle”, izjavio je
Travnikar.
A s time su porasli i stambeni krediti. U prošloj godini za 4,3
milijarde kuna, odnosno više od sedam posto.