U noći sa subote na nedjelju (25./26. ožujka) počinje ljetno računanje vremena. U 2 sata u noći kazaljke ćemo pomjeriti za jedan sat unaprijed.
Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada,
usvojeno je za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje
struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi
manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.
Praksa se ustalila u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali
ne i u većini drugih zemalja svijeta.
Prelazak na ljetno računanje vremena kratkoročno znači sat
vremena kraći san, no dugoročno donosi dulje trajanje dana
tijekom šest mjeseci od konca ožujka do konca listopada.
Međutim, znanstvena su istraživanja pokazala kako će pomicanje
satova s 2 na 3 sata u nedjelju 26. ožujka vjerojatno rezultirati
povećanjem broja srčanih i moždanih udara, izazvati rast broja
automobilskih nesreća, te smanjiti radnu učinkovitost.
Pritom, neće rezultirati smanjenjem potrošnje električne
energije, suprotno nekadašnjim vjerovanjima.
Prema podacima nedavno objavljenim u jednom psihološkom
znanstvenom časopisu, dan nakon prelaska na ljetno računanje
vremena, savezni suci skloni su davati u prosjeku pet posto dulje
zatvorske kazne, nego u tjednu prije ili u tjednu poslije.
Znanstvenici tvrde kako čak i manji poremećaji ustaljenih
obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice.
“Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene
ritma sna mogu imati štetan učinak“, istaknuo je
Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Koloradu, čija je
studija bolničkih podataka otkrila 25-postotni skok broja srčanih
udara u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.
SiB.hr