Ako se na pretragu u njihovim bolnicama čeka duže od dva mjeseca - liječnici više neće moći raditi u privatnoj praksi. Najava je to Ministarstva zdravstva koja je izazvala negodovanje bolničkih liječnika. Tvrde da će upravo to dovesti do još većih problema
Liječnici više neće moći istodobno raditi u bolnicama i privatno ako pacijenti na prvi pregled čekaju dulje od 60 dana. Takav prijedlog novog pravilnika stiže iz Ministarstva zdravstva, javlja net.hr.
“Pacijent mora dobiti uslugu onda kada mu je potrebna i mi moramo jasno definirati što ulazi u listu čekanja”, poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Dodala je kako je cilj skratiti vrijeme čekanja na prvi pregled te postaviti jasne granice: “U listu čekanja vam ulazi zahtjev za prvim pregledom i da – mora nam biti cilj da se lista, onda vrijeme čekanja na prvi pregled apsolutno humanizira. Šezdeset dana vam je target cijelog ovog projekta gdje mi moramo doći do tih 60 dana.”
Duge liste čekanja i podrška građana
Prema aktualnim podacima, prosječno vrijeme čekanja na dijagnostičke pretrage u Hrvatskoj iznosi 126 dana. Mnogi građani podržavaju prijedlog da se liječnicima ograniči rad u privatnom sektoru.
“Ja sam inače često kod liječnika i smatram da se to sve nešto brzo odrađuje i da to nije onako kako bi se trebali posvetiti”, kaže za RTL Snježana Pavlić iz Siska.
S njom se slaže i Đuro Dragić iz Zagreba: “Apsolutno, najpametnija stvar bi to bila. Nisu Slovenci bez veze to napravili, samo to kod nas ne bude prošlo.”
Liječnici protiv, strahuju od odljeva kadra
S druge strane, bolnički liječnici protive se novom pravilniku, upozoravajući da bi mogao imati negativne posljedice.
“Postojeći pravilnik dobro regulira dopunski rad liječnika. Zato što omogućuje liječnicima dodatnu zaradu, što ih zadržava u javnom sustavu i Republici Hrvatskoj i potiče izvrsnost”, ističe za RTL Samija Ropar, dopredsjednica Hrvatske liječničke komore.
Slično mišljenje dijeli i Boris Ujević iz HUBOL-a: “One liječnike koji pošteno i odgovorno rade svoj posao, a to su po mojem mišljenju velika većina, nikoga ne treba brinuti što oni rade van radnog vremena.”
Liječnici upozoravaju da bi ograničenja mogla dovesti do masovnog odlaska medicinskog kadra u privatni sektor, što bi dodatno produžilo liste čekanja.
“Ako kolege budu prisiljene birati, mi se bojimo, kao što se boje kolege Slovenci trenutačno da će puno kolega odlučiti se za privatni sustav i na čemu smo onda?” upozorava Ropar.
Ujević pak naglašava problem s dijagnostičkim pretragama: “Problem su ove slikovne pretrage, magneti, CT, radiološke pretrage, a radiologa u Hrvatskoj ima malo i ako radiolozi budu morali birati između privatnog i javnog sektora i otići u privatni – to će tek biti katastrofa za javno zdravstvo.”
Ministrica uvjerava da će rješenje biti pronađeno
Unatoč zabrinutosti liječnika, ministrica Hrstić ostaje optimistična. Kaže da će se novi pravilnik usuglasiti sa svim dionicima te da će, ako bude potrebno, kriteriji za dopunski rad biti prilagođeni.
“Naravno da se može desiti da postoje određeni odljevi. Ako potencijalni rizik analize kriterija za davanje suglasnosti za dopunski rad bude na strani visokog rizika odlaska, onda ćemo korigirati smjernice”, poručila je Hrstić.
Pravilnik koji regulira javni i privatni rad liječnika mogao bi se naći u javnom savjetovanju već sljedeći mjesec.
Više u video prilogu RTL-a:
