U projekt je uključeno pet kliničkih bolničkih centara - KBC Zagreb, Sestre milosrdnice, Split, Osijek i Rijeka te opće bolnice u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zadru
Devet hrvatskih bolnica. a među njima i KBC Osijek, do sredine godine trebalo bi implementirati robotske sustave za centralnu pripravu citostatika, antibiotika i bioloških lijekova. Ovaj korak značajno će poboljšati sigurnost pacijenata, smanjiti rizik od pogrešnog doziranja i povećati učinkovitost terapije, piše Net.hr.
Projekt pod nazivom “Centralna priprema svih parenteralnih pripravaka u devet hrvatskih bolnica” financira se u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
U njega su uključeni klinički bolnički centri Zagreb, Sestre milosrdnice, Split, Osijek i Rijeka, kao i opće bolnice u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zadru. Ukupna vrijednost projekta iznosi 12,26 milijuna eura, od čega se 8,27 milijuna financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dok ostatak pokriva državni proračun. Projekt obuhvaća nabavu medicinske opreme, prilagodbu prostora i implementaciju softvera.
Neke bolnice, poput KBC-a Zagreb, KBC-a Osijek te bolnica u Varaždinu, Šibeniku i Puli, već su ranije imale organiziranu centralnu pripremu citostatika za liječenje raka. Ovim projektom taj se broj dodatno povećava.
Prema Ministarstvu zdravstva, vodilo se računa o ravnomjernoj regionalnoj raspodjeli ovakve pripreme kako bi što veći broj građana imao pristup vrhunskoj zdravstvenoj usluzi.
Sustav donosi višestruke koristi
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo naglašava važnost uloge farmaceuta i farmaceutskih tehničara u ovom procesu.
“Ovaj model rada predstavlja veliki iskorak za hrvatski zdravstveni sustav jer donosi višestruke koristi. Na prvom mjestu sigurnost pacijenata jer priprema citostatika u strogo kontroliranim uvjetima značajno smanjuje rizik od pogrešnog doziranja i kontaminacije pripravaka, čime se povećava učinkovitost terapije i sigurnost pacijenata”, kaže Soldo.
Osim toga, novi sustav smanjuje rizik za zdravstvene djelatnike koji su do sada bili izloženi štetnim tvarima prilikom pripreme citostatika. Centralizacija ovog procesa u specijaliziranim aseptičnim jedinicama sa zaštitnim sustavima minimizirat će te rizike.
Još jedna prednost projekta je povećana preciznost terapije. Digitalizacija procesa i primjena specijalizirane opreme omogućit će preciznije doziranje lijekova prema individualnim potrebama pacijenata, što je ključno u onkologiji, gdje i najmanja odstupanja mogu utjecati na učinkovitost liječenja i nuspojave.
“U središtu procesa je farmaceutska struka, što znači da magistri farmacije preuzimaju veću odgovornost u zdravstvenom sustavu, aktivno sudjelujući u individualizaciji terapija i osiguravanju kvalitete pripravaka. Farmaceutima se tako otvara prostor za daljnji profesionalni razvoj i veću integraciju u multidisciplinarne timove”, ističe Soldo.
Financijske uštede
Dosadašnja iskustva s centralnom pripremom lijekova u nekoliko hrvatskih bolnica pokazala su i financijske uštede, koje su se kretale između pet i 12 posto na godišnjoj razini, ovisno o farmakoepidemiološkim parametrima.
Planirani rok za punu funkcionalnost sustava je lipanj ove godine.
“Iako je cilj da sve bolnice započnu s radom u sličnom vremenskom okviru, moguće su određene prilagodbe ovisno o specifičnim uvjetima svake ustanove. Najvažnije je da će implementacija biti provedena tijekom ove godine u skladu s rokovima propisanim Nacionalnim planom za oporavak i otpornost”, zaključuje Soldo.