Vijesti / Ostalo

I BIT ĆE JOŠ SKUPLJE

Život je prije dvije godine bio 30 posto jeftiniji, a cijene i dalje rastu

Život je prije dvije godine bio 30 posto jeftiniji, a cijene i dalje rastu
Emica Elvedji/PIXSELL

Zadnjih šest mjeseci po svim službenim statistikama plaće su počele značajno rasti. Ljudi sada s novim prihodima imaju osjećaj da žive bolje i malo manje paze nego što su pazili prije

Prosječan proizvod u sektoru robe široke potrošnje danas plaćamo gotovo 30 posto više nego što smo ga plaćali prije dvije godine. Novi su to podaci koje je objavio Gfk, a voditelj razvoja poslovanja Mladen Kožić bio je sinoć gost RTL Direkta.

Nekako smo naučili živjeti s inflacijom koja malo po malo pada, ali kada nas podaci poput vaših prisjete koliko je život bio jeftiniji prije dvije godine ostanemo blago šokirani. Jeste li se i vi iznenadili?

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

I ja sam ostao šokiran kada podvučem crtu kao istraživač tržišta i pogledam te podatke iako i svakodnevno kupujem i sam i primjećujemo jako dobro svi koliko su te cijene rasle, ali kad vidite da je zapravo riječ o rastu sa 4 i pol milijarde eura, koliko smo trošili na namirnice prije krize,sad govorimo o gotovo 6 milijardi - tada tek taj postotak od 30 posto dobiva svoju težinu. Odnosno prosječni udar na kućni budžet gdje smo trošili oko 300 eura na namirnice prije inflacije sada prosječna obitelj troši oko 400 eura.

Što se promijenilo u samim navikama potrošača u ove dvije godine?

U svakoj se krizi naše navike na isti način promjene, bilo da je riječ o ratnoj, recesijskoj, pandemijskoj, inflacijskoj krizi i uvijek se u tom strahu i neizvjesnosti i pritisku na kućni budžet povučemo. To je prirodna reakcija - rjeđe idemo u kupovinu, pravimo zalih, tražimo više promocija, prelazimo s velikih, skupljih brendova na trgovačke marke.
U ovoj drugoj inflacijskoj godini smo zapravo i puno novca s velikih brendova preselili na tzv. brendove izazivače koji su u tom nekom prostoru bitke između velikih brendova i trgovačke marke pronašli zapravo svoj prostor pa su također počeli grickati ove velike.

Radimo li i dalje zalihe? Kakva je sada situacija?

Radili smo zalihe na početku inflacijske krize. Radimo ih i dalje, ali ne u istoj mjeri, ne na isti način. Malo smo se opustili zadnjih šest mjeseci budući da su po svim službenim statistikama plaće počele značajno rasti, ali još uvijek nisu nadoknadile onaj gubitak kupovne moći koji smo imali u prvoj godini inflacije. Ipak, ljudi sada s ovim novim prihodima imaju osjećaj da žive bolje i malo manje paze nego što su pazili prije.

Skloni smo zalihama, ali očito samo ako nađemo nešto na akciji?

Tako je. S tim da nam je i prostor za kupovanje na akcijama sada malo sužen budući da je Hrvatska donijela novu regulativu gdje vi ne možete kao nekad prije reklamirati akciju, ona sada ima vrlo uređene obrasce, tako da niti dubina niti učestalost tih akcija više nisu onakve kakve su bile prije. Iako ih stvarno kupac traži i otprilike jednu trećinu svog novca kada kupuje namirnice potroši na promocijama, a to je bilo prije dvije godine čak 43 posto. Sad je negdje na 36 - 37 posto.

Velika je razlika kada govorimo o navikama po generacijama. Toga uvijek bilo i sigurno će biti, a što je sada, što se sada zanimljivo otkrili u ovom istraživanju?

Stariji su ti koji prvi stegnuti remen, budući da je njima pritisak na kućni budžet puno veći nego drugima, oni otprilike polovicu kućnog budžeta troše na namirnice, a njihove navike su prilično drukčije. Recimo, kada kupuju svježe meso, oni će puno češće posegnuti za janjetinom nego mladi kupci. Kada kupuju voće stariji će posegnuti puno češće za citrusima, a mladi, za bobičastim voćem. Jedna stvar koja je nas jako iznenadila, mi smo u njihovim u košaricama starijih kupaca pronašli puno više egzotičnog voća kao što su ananas i mango nego kod mladih i nego što bi itko od nas istraživača očekivao.

Kako to objasniti?

Teško mi je to objasniti, ali mislim da bi moglo imati veze s tim da kada nemaš novca da si priuštiš nešto luksuzno onda si priuštite neke takve male stvari.

To je zapravo pomalo tužno. Također ono što smo vidjeli prema istraživanju da smo se spremni odricati u nekim trenucima krize. Čega najčešće, kojih proizvoda najčešće?

U toj prvoj fazi inflacija je pad količina koji smo kupovali je vidljiv u gotovo svakoj drugoj kategoriji hrane. Od mliječnih kategorija, kategorija svježeg voća, maslaca smo se baš masovno odricali jer je njegova cijena baš strahovito rasla u toj prvoj fazi. Čak smo i manje ulja kupovali, a rekli bi da je to jedna od esencijalnih namirnica. Ali zaista štedjeli smo gdje god smo mogli.

A što je sad s tom krivuljom štednje?

Nema je više, količine su se počele oporavljati. Znači mi više ne štedimo na količinama. Govorimo o zadnjih šest mjeseci. Ponašamo se kao da inflacije nema, iako po svim pokazateljima ona ne samo da je nestala, nego imamo u ovoj godini svaki mjesec i dalje dodatni rast cijena hrane. On više nije onako velik kao što je bio, ali je negdje šest, pet, četiri posto - kako koji mjesec. Očekuje se da će u ovoj godini hrana biti dodatnih četiri posto skuplja u odnosu na prošlu godinu.


Izdvojeno

Reci što misliš!