Pandemija COVID-19, a potom i uvođenje eura utjecali su na češće plaćanje karticama i online kupnju, a takvi trendovi dodatno se ubrazavaju

Nakon što je s početkom ove godine Hrvatska kunu zamijenila eurom, bilježi se povećano plaćanje beskontaktnim karticama. Maksimalni iznos za pojedinačne beskontaktne transakcije bez ukucavanja PIN-a je 40 eura, a na taj način je moguće obaviti najviše pet uzastopnih transakcija, dok se za šestu po redu ipak traži potvrda zbog sigurnosnih razloga. Takav limit za beskontaktno plaćanje bez potvrde praksa je većine velik banaka - Zabe, PBZ-a, Erste banke, OTP-a, Addika…

Izgleda da je hrvatskim građanima lakše prisloniti karticu nego u glavi preračunavati eure u kune da osvijeste vrijednost roba i usluga, a onda se još boriti i sa „sićom“ centi kad plaćaju, piše Večernji list.

Sadržaj se nastavlja...

Od početka godine znatno su porasla plaćanja karticama, posebno beskontaktno plaćanje u kafićima i drugim ugostiteljskim objektima. Jedan od mogućih razloga je što time izbjegavaju ostavljanje napojnica. Gotovo sve banke u Hrvatskoj potvrđuju da imaju puno veći promet karticama nego u istom razdoblju prošle godine, a i trgovci su opremljeniji uređajima za kartično i beskontaktno plaćanje.

U Zagrebačkoj banci, gdje biljee rast tog trenda, uvjereni su da je razlog uvođenje eura. I broj kartičnih transakcija preko PBZ-ovih kartica porastao je od početka godine za više od 20 posto, a povećanje volumena je oko 30 posto. Isti je slučaj i s OTP bankom.

''Međutim, nismo sigurni da se to može povezati samo s uvođenjem eura jer od pojave COVID-19 kontinuirano bilježimo povećanje bezgotovinskih transakcija i korištenje online usluga, čemu pridonosi i globalna digitalizacija društva'', kazali su iz OTP-a za Večernji list.