Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do 3 litara, a vratit će se moći i tetrapak

Sustav prikupljanja boca postoji u 13 europskih zemalja, a Hrvatska ima najmanju naknadu. Tako je u Baltičkim zemljama taj iznos 10 centi, u Slovačkoj 15. Njemačka vraća 25 centi za svaku bocu, a Finska čak 40. Svake godine u Hrvatskoj je na tržištu oko 826 milijuna plastičnih, staklenih boca i limenki. Prosječno se prikupi oko 80 posto ambalaže koja se stavi na tržište, a u sustavu je povratne naknade, piše Danas.hr.

Što napraviti s gomilom plastike,za većinu europskih zemalja je uglavnom ili isključivo ekološko pitanja, dok je kod nas to i socijalno. U trgovini se često stvaraju redovi za automat.

Sadržaj se nastavlja...

"Jako puno ljudi, penzionera, pogotovo vikend, subota nedjelja, radimo 100 na sat", prepričava Mato Tečić, zaposlenik trgovine.

Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do 3 litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge, među njima i Zelena akcija traže da se naknada uveća, ali i da se riješe neke nelogičnosti.

"Imamo, primjerice, sok od rajčice ili pasiranu rajčicu. Pasirana rajčica ne ide u sustav povratne ambalaže jer nije napitak, dok sok kao napitak ide, iako je riječ o proizvodu gotovo istog sastava, a često dolaze u gotovo identičnoj ambalaži", kazuje Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije.

Proširili bi povrat i na ambalažu hrane, ali i kozmetike. Hoće li prihvatiti takve prijedloge, Ministarstvo nije htjelo otkrivati dok ne izrade Pravilnik.